Cjelokupna umjetnost razdoblja empirea u službi je veličanja Napoleonove moći. Širenju stila, osim Napoleonovih ratnih pohoda, pridonio je povećani izvoz proizvoda te knjiga uzoraka i predložaka u europske zemlje. Utjecaji empirea u Hrvatskoj epizodnog su karaktera, a uočljivi su u portretnom minijaturnom slikarstvu i umjetničkom obrtu. Primjerci empirskog namještaja u muzejskoj zbirci malobrojni su i većinom nose oblikovne značajke bečke varijante stila, što se očituje u obilnijoj primjeni rezbarenog i intarziranog ukrasa, bez naglašene monumentalnosti. U oblikovanju namještaja napušta se profinjena elegancija ranog klasicizma, a naglašava reprezentativnost i monumentalnost. Konzolno zrcalo, poput primjerka izloženog u ovoj dvorani, uobičajen je dio opreme empirskih interijera u kojima se predmeti čistih geometrijskih oblika smještaju uza zid u strogoj simetriji. Glatke plohe namještaja najčešće su furnirane skupocjenim mahagonijem, a kao glavni ukrasni element ističu se aplikacije od pozlaćene bronce. Prevladavaju dekorativni motivi inspirirani umjetnošću starog Egipta i carskog Rima. Taj se utjecaj očituje i u tipologiji namještaja: noćni ormarić se oblikuje u formi piramide ili stupa (tzv. somno), a počivaljka tipa récamier s karakterističnim zakrivljenim bočnim stranama očito derivira iz rimske antike. Izložena harfa predstavlja još jedan od karakterističnih elemenata empirskog interijera.
Izloženi predmeti od metala oblikovani su u duhu klasicizma, ali je repertoar dekorativnih elemenata klasične antike proširen motivima egipatske umjetnosti. U ovom razdoblju svijećnjaci, kandelabri, ukrasne vaze često se izrađuju od pozlaćene i patinirane bronce. Na srebrne predmete – podnose, vrčeve, soljenke, šećernice apliciraju se ukrasni elementi antičkih stupova, urni, girlandi, palmeta, glazbenih instrumenata poput lire, lavljih i životinjskih glava i šapa, prepletenih zmijskih tijela te sfingi.
U ovoj dvorani, uz predmete bečke provenijencije zastupljeni su i proizvodi domaćih majstora – zagrebačkog majstora Vinka Lehmana i varaždinskog majstora Jurja Kunića.
