MUZEJ

Animacija logotipa muzeja

O MUZEJU

Muzej za umjetnost i obrt osnovan je 1880. godine na inicijativu Društva umjetnosti i njegovog tadašnjeg predsjednika Izidora Kršnjavija kao jedna od prvih institucija takve vrste u Europi. S osloncem na teoretske postavke pokreta Arts & Crafts u Engleskoj, te idejne postulate Gottfrieda Sempera, Muzej je zamišljen s namjerom da se stvori “zbirka uzoraka za majstore obrtnike i umjetnike koji treba da ponovo unaprijede proizvodnju predmeta svakodnevne upotrebe”. Međutim, na ovoj idejnoj osnovi Kršnjavi ne stvara temelje “obrtnom muzeju”, već ovu instituciju koncipira mnogo progresivnije, otvarajući sintagmom umjetnost i obrt mogućnost šireg područja njezina budućeg djelovanja.

Strategija djelovanja Muzeja bila je usmjerena ka očuvanju tradicionalnih vrijednosti narodnog obrta, ali i stvaranju nove estetičke kulture građanskog sloja, te je 1882. godine uz Muzej osnovana i Obrtna škola, današnja Škola za primijenjenu umjetnost i dizajn.

Projekt zgrade, namjenski građene za muzej prvi put u Hrvatskoj, izradio je arhitekt Herman Bollé : reprezentativna historicistička palača izgrađena 1888. godine, svojim pročeljem u duhu njemačke renesanse upotpunjuje scenografiju jednog od najljepših zagrebačkih trgova.

Inicijalni muzejski fundus formiran je nekoliko godina prije službenog osnutka Muzeja. Prve predmete za budući muzej nabavio je 1875. Izidor Kršnjavi donacijom biskupa J. J. Strossmayera na aukciji zbirke katalonskog slikara i kolekcionara Mariana Fortunyja u Parizu.

Od 1880. nadalje fundus je sustavno i planski izgrađivan otkupima predmeta kako u Hrvatskoj, tako i diljem Europe, te brojnim donacijama privatnih sakupljača.

Jedan od prvih postava, doduše u iznajmljenom i neadekvatnom prostoru, otvoren je već 20. lipnja 1880. u Ulici Marije Valerije (danas Praška ulica), a u vlastitoj zgradi cjeloviti stalni postav otvoren je 1909. godine.

Profiliranje Muzeja i njegov razvoj tijekom sljedećih desetljeća u znatnoj su mjeri odredile muzeološke koncepcije njegovih ravnatelja. Novo razdoblje, u kojemu se sustavnom tezauracijom i prezentacijom umjetnina stvara osnova za budući kulturno- povijesni i umjetnički muzej, započinje nakon Prvog svjetskog rata 1919. godine dolaskom Gjure Szaba na čelo Muzeja. U prostorima Muzeja za umjetnost i obrt 1919. godine otvara se Moderna galerija, a nakon izdvajanja etnografske građe za novoosnovani Etnografski muzej, djelatnost MUO usmjerava se isključivo na umjetnost i umjetnički obrt s povijesno- umjetničkih pozicija.

U uspostavljanju novih muzeoloških standarda značajna je uloga Vladimira Tkalčića, ravnatelja Muzeja u razdoblju od 1933. do 1952. U tom razdoblju osnivaju se novi muzejski odjeli fotografije, grafike, tiskarstva i knjigoveštva, te muzejske restauratorske radionice iz kojih će se generirati restauratorske radionice Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a potom današnji Restauratorski zavod Hrvatske. Politika popunjavanja muzejskih zbirki, uz očuvanje povijesne, kulturne i umjetničke baštine, u ovom razdoblju bila je usmjerena posebno na područje primijenjenih umjetnosti i tehnike; u to vrijeme stvoren je matični korpus fundusa budućeg Tehničkog muzeja, osnovanog 1954. u Muzeju za umjetnost i obrt.

Početkom 1950-ih intenzivirana je izložbena aktivnost Muzeja, koji postaje jednim od najznačajnijih i najprestižnijih izložbenih prostora i jednim od ključnih mjesta kreiranja kulturne scene Zagreba i Hrvatske.

Stalni postav Muzeja prema koncepciji tadašnje ravnateljice Zdenke Munk, otvoren 1962., još uvijek se smatra jednim od najvećih muzeoloških dosega tog doba, kako zbog primjene suvremenih metoda tako i zbog tehnika muzejske prezentacije. Zbog uključivanja stilskih razdoblja historicizma i secesije te umjetničkih kretanja tijekom 20-ih godina 20. stoljeća proširen je na adaptirani treći kat Muzeja gdje je uređen prostor za izlaganje studijskih zbirki.

O prepoznavanju važnosti dizajna u suvremenom društvu svjedoči činjenica da je Muzej ranih šezdesetih podržao osnivanje i udomio Centar za industrijsko oblikovanje (CIO), u cilju unaprjeđenja njegova razvoja.

Pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća u Muzeju se održavaju značajne izložbe istaknutih umjetnika koji su bitno odredili tada vrlo snažnu i međunarodno respektabilnu zagrebačku umjetničku scenu (Josip Vaništa, Miljenko Stančić, Ljubo Ivančić, Valerije Michieli, Ivan Kožarić, Antun Motika, Vjenceslav Richter, Edo Murtić, Tošo Dabac…). U istom razdoblju u Muzeju se održavaju izložbe suvremenih keramičara (Blanka Dužanec, Milan Kičin), prva velika izložba Minijatura u Hrvatskoj od 16. do 19. stoljeća, te izložbe suvremenog oblikovanja iz muzejskog fundusa (Skandinavski oblik, Raoul Goldoni). Antologijsku izložbu imao je 1962. hrvatski grafičar i slikar Ivan Picelj koji je ujedno zaslužan za oblikovanje vizualnog identiteta stalnog postava i logotipa Muzeja za umjetnost i obrt s početka 1980-ih. Intenzivirana je predavačka aktivnost; uz muzejske stručnjake predavači su istaknuti hrvatski i svjetski teoretičari i povjesničari umjetnosti: Cvito Fisković, Grgo Gamulin, Milan Prelog, Nicolaus Pevsner, Giuseppe Bovini, Michel Seuphor i drugi.

Zauzimanjem novog ravnatelja Vladimira Malekovića od ranih osamdesetih godina 20. st. intenzivirane su i uspješno okončane započete akcije oko povrata i uređivanja muzejskih prostora. Muzeju je u posjed vraćeno južno krilo zgrade koje je nekoliko desetljeća bilo u drugim, ne muzejskim funkcijama.

Nakon temeljite sanacije u podrumskom prostoru Muzeja smješten je dio restauratorskih i preparatorskih radionica i adaptiran prostor za depoe. U cijelosti je temeljito restauriran interijer te reprezentativno pročelje kompleksne muzejske zgrade. Širi se djelokrug rada muzejskih restauratorskih radionica za slikarstvo i polikromnu skulpturu, metal, keramiku, staklo i tekstil. Uvode se dokumentacijska i informatička služba te služba za odnose s javnošću i marketing, što se pokazalo ključnim za djelovanje Muzeja i danas.

Pripreme za izradu novog stalnog postava, započete usporedo s temeljitom sanacijom zgrade, otežane su izbijanjem Domovinskog rata. Unatoč tomu, novi stalni postav otvoren je u rujnu 1995. godine.

Izložbeni program je intenziviran u smjeru praćenja recentnih zbivanja na hrvatskoj likovnoj sceni, afirmacije mlađih umjetnika (Antun Boris Švaljek, Zlatan Vrkljan, Igor Rončević, Zoltan Novak, Željko Kipke…) i organizacije velikih retrospektiva, među kojima je posebno zapažena izložba Ede Murtića. Osamdesete i devedesete godine obilježile su značajne izložbe kojima su predstavljene muzejske zbirke: Keramika Obrtne škole, Lepeze iz fundusa MUO, Bjelokost, Judaica, Juraj i Karlo Drašković kao fotografi. U okviru međunarodnog izložbenog programa ostvareno je gostovanje nekoliko iznimnih projekata kao što su izložba arhitekture Chicaga, Picasso i nova tapiserija, Leon Gischia… te predstavljanje izabranih djela iz fundusa Muzeja na izložbama u Italiji (Tesori nazionali della Croazia, Arezzo, 1991., Arte e Cultura in Croazia, Torino, 1992.).

Niz velikih kulturoloških izložbenih projekata započet izložbom Hrvatski narodni preporod (1985.), za kojom kronološki slijede Kultura pavlina (1989.), Od svagdana do blagdana: Barok u Hrvatskoj (1993.), Fotografija u Hrvatskoj 1848. – 1951. (1994.), Bidermajer u Hrvatskoj (1997.), Historicizam u Hrvatskoj (2000.) i Secesija u Hrvatskoj (2003.) definitivno je etablirao Muzej za umjetnost i obrt kao vodeću muzejsku ustanovu u Hrvatskoj.

U ovom nizu važno je istaknuti veliku izložbu iz fundusa Skriveno blago Muzeja za umjetnost i obrt kojim je Muzej obilježio 125. obljetnicu svog djelovanja.

Danas Muzej raspolaže fundusom od oko sto tisuća predmeta lijepih i primijenjenih umjetnosti u rasponu od 14. do 21. st., organiziranim u zbirke: namještaja, stakla, metala, keramike, skulpture, slikarstva, grafike, satova, grafičkog i produkt dizajna, arhitekture, fotografije (jedna od najstarijih u svijetu) i fotografske opreme, tekstila i mode, glazbenih instrumenata, oslikane kože, bjelokosti, tiskarstva i knjigoveštva. Kako neke od njih broje više tisuća, a neke i više desetaka tisuća predmeta, slobodno bi se moglo reći da su to zapravo zasebni muzeji unutar Muzeja, tim više što su mnoge od tih zbirki i jedinstvene u Hrvatskoj.

Muzejska knjižnica s čitaonicom s više od 65.000 svezaka knjiga i časopisa predstavlja jednu od najstarijih i najznačajnijih specijalnih knjižnica za umjetnost i umjetnički obrt u ovom dijelu Europe.

Odjel muzejske dokumentacije, u okviru kojega djeluju fotoatelijer, informatička služba i muzejski arhiv, sustavno prikuplja, klasificira i obrađuje građu o muzejskim predmetima, djelatnosti i povijesti Muzeja.

U strukturi muzejskih odjela značajna je uloga restauratorskih radionica koje kontinuirano rade na preventivnoj zaštiti, konzervaciji i restauraciji muzejskih predmeta. U okviru edukativne djelatnosti ostvaruju se programski ciljevi Muzeja u smislu komunikacije s muzejskom publikom i poticanjakreativnosti.

Za uspješno djelovanje Muzeja danas iznimno je važna uloga službe za marketing i odnose s javnošću koja je ključna spona između muzejske struke i javnosti.

Osam izložbenih dvorana u prizemlju s više od 1000 m2 muzejskog prostora predviđeno je za održavanje povremenih izložbi – od tematskih, temeljenih na vlastitom fundusu i kulturološkom pristupu baštini – do monografskih, retrospektivnih i problemskih koje propituju određene aspekte suvremene likovnosti.

Uključivanjem dodatnih promotivnih i kulturno-scenskih programa (koncerti, kazališne predstave, promocije) Muzej je u nacionalnim okvirima proširio značaj umjetničkog muzeja i profilirao se u smjeru promoviranja kulturne povijesti i oplemenjivanja kulturne sadašnjosti.

Na početku 21. stoljeća djelatnost Muzeja karakteriziraju razgranata aktivnost, fundus koji se neprestano povećava, velik broj izložbi koje se pripremaju u Muzeju i izvan njega, sve češće i u inozemstvu, bogata i intenzivna nakladnička djelatnost, novi oblici poslovanja koji proizlaze iz potreba posjetitelja (pokretanje proizvodnje replika i muzejskih suvenira, museum shop), suvremeni muzeološki standardi. Odgovor izazovima vremena sadržan je u kontinuiranju dobrih tradicija, sukladno misiji koju je Muzeju odredio njegov utemeljitelj Izidor Kršnjavi krajem 19. st., no isto tako i u neprestanom promišljanju i redefiniranju uloge Muzeja za umjetnost i obrt danas i u vremenu koje slijedi.

KNJIŽNICA

Osnovana istodobno s Muzejem 1880. godine kao stručna knjižnica i zbirka ornamenata, knjižnica MUO jedna je od najstarijih specijalnih knjižnica za umjetnost i umjetnički obrt u Europi. Prema zamisli Izidora Kršnjavija, utemeljitelja i prvog ravnatelja Muzeja, uz osnovnu poduku iz povijesti umjetnosti, svojim zbirkama trebala je osigurati primjerne uzorke koji će služiti unaprjeđenju umjetničke i obrtničke produkcije. Toj svrsi služila je zbirka grafičkih uzoraka za sve vrste primijenjene umjetnosti i ornamenata karakterističnih za pojedina stilska razdoblja. Uz temeljna djela teorije i povijesti umjetnosti iz 18. i 19. stoljeća, ova jedinstvena zbirka čini inicijalni fond knjižnice formiran donacijama istaknutih članova Društva umjetnosti, te sustavnom nabavom, otkupima i razmjenom. Ovaj povijesni knjižni fond još uvijek je sačuvan u izvornom rasporedu, u interijeru koji je izveden prema projektu arhitekta Hermana Bolléa.

Od 1880. knjižnica MUO razvijala se i transformirala sukladno temeljnoj misiji Muzeja i shvaćanju njezine uloge u okviru važećih muzeoloških koncepcija. Danas, kao suvremena specijalna knjižnica, integrirajući zahtjeve suvremene muzeologije i knjižničarstva sadržajem fonda koji korespondira s muzejskim zbirkama prvenstveno je u funkciji podrške stručnom i znanstvenom radu muzejskog osoblja. Fond od 65.000 svezaka sadrži knjige, časopise i priručnike iz povijesti umjetnosti, umjetničkog obrta i srodnih područja, grafičke mape i mape uzoraka za različita obrtna umijeća, kataloge izložbi i aukcijske kataloge. Posebnu cjelinu čini zbirka starih i rijetkih knjiga od 16. do 19. stoljeća koja ima značaj muzejske zbirke.

Knjižnica Muzeja za umjetnost i obrt razmjenjuje publikacije s više od 150 srodnih ustanova u zemlji i svijetu i pretplatom nabavlja hrvatske i internacionalne stručne časopise. U skladu sa suvremenim potrebama, noviji dio knjižničnog fonda klasificira se prema UDK (Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji) i katalogizira u UNIX verziji programa CROLIST po standardu UNIMARC.

Voditeljica Odjela knjižnice, voditeljica Zbirke grafike i Zbirke tiskarstva i knjigoveštva: dr. sc. Anđelka Galić, muzejska savjetnica, znanstvena suradnica, andelka.galic@muo.hr

DOKUMENTACIJA

Odjel dokumentacije Muzeja osnovan je 1985. godine i od tada počinje intenzivno i sustavno centralizirano obrađivanje muzejske dokumentacije o muzejskoj građi. Temelje odjela postavio je ravnatelj Muzeja Vladimir Tkalčić tridesetih godina 20. stoljeća, osnovavši arhiv fotografskih negativa muzejskih predmeta i umjetnina registriranih izvan Muzeja. S vremenom se arhiv povećavao ne samo brojem, nego i vrstom medija te danas uz fond fototeke postoji i fond dijateke. Fond videoteke čine dokumentarni filmovi i TV objave o Muzeju i njegovoj djelatnosti. Hemeroteka Muzeja i dokumentacija o izložbama počele su se sustavno voditi pedesetih godina 20. stoljeća. Hemeroteku čini zbirka sistematiziranih i obrađenih novinskih članaka iz dnevnog i tjednog tiska vezanih uz djelatnost Muzeja. Dokumentacijom o izložbama obuhvaćene su sve izložbe održane u organizaciji Muzeja za umjetnost i obrt u vlastitom ili drugim prostorima, te sve gostujuće izložbe. Svi navedeni dokumentacijski fondovi obrađeni su ručno i računalno te ih je moguće pretraživati i otvoreni su za javnost.

Informatizacija Muzeja započela je još 1989. godine, zapošljavanjem prvog informatičara i nabavkom prvih računala. Od inicijalne točke, koja je značila uključivanje u tada aktualni muzejsko-galerijski informacijski sustav MUGIS pa sve do danas, MUO je koristio različite programe za obradu muzejske građe i dokumentacije, koji su bili prilagođeni potrebama Muzeja. Najrecentniji sustav za vođenje muzejske dokumentacije izgrađen je na platformi INDIGO koji svojim karakteristikama omogućuje relevantnu obradu muzejske građe i muzejske dokumentacije i odgovara suvremenim informatičkim potrebama i stremljenjima modernog muzeja.

Dokumentacijski odjel danas čine dokumentacijska i informatička služba te fotoatelijer. U Odjelu su zaposleni dokumentarist, muzejski tehničar, informatičar i dva fotografa.

Dokumentacijska služba

Antonija Dejanović, voditeljica Dokumentacijske službe, indok@muo.hr

Klaudija Martines, klaudija.martines@muo.hr

Informatička služba

Zoran Svrtan, informatičar savjetnik, voditelj Informatičke službe, zoran.svrtan@muo.hr

Foto laboratorij

Srećko Budek, viši fotograf, voditelj Foto laboratorija, srecko.budek@muo.hr

Vedran Benović, fotograf, vedran.benovic@muo.hr

MARKETING I PR

Praćenjem promjenjivih potreba posjetitelja za kvalitetnom kulturnom ponudom, a na osnovi visoko postavljenih stručnih i znanstvenih standarda i praćenja ukupne umjetničke produkcije, služba marketinga prilagođava plasman kulturnog proizvoda potencijalnim korisnicima uz kontinuirano prilagođavanje i poboljšanje kvalitete komunikacija i odnosa s javnošću. Muzej za umjetnost i obrt se već od ranije etablirao kao vodeća muzejska institucija i kao organizator značajnih likovnih izložbi i velikih istraživačkih kulturoloških projekata temeljenih na hrvatskoj baštini. Djelovanje službe marketinga i odnosa s javnošću u tom smislu bitno je doprinijelo poboljšanju i unaprjeđenju komunikacije Muzeja s okruženjem i afirmaciji svih muzejskih projekata. Primjenom suvremenih marketinških strategija, neki od projekata su zbog svog ukupnog stručno-znanstvenog i marketinškog pristupa imali rekordnu posjećenost i postali su iznimno uspješan “kulturni proizvod” (Secesija u Hrvatskoj). Istovremeno, Muzej za umjetnost i obrt i njegovi otvoreni i zatvoreni prostori – restoran, terase, atrij i dvorane afirmirali su se kao idealno mjesto za održavanje brojnih koncerata, promocija, prezentacija, događanja najšireg profila, za brojne umjetničke organizacije, izdavačke kuće i poslovne partnere Muzeja. Za svoje partnere Muzej je u mogućnosti ponuditi niz atraktivnih programa, od korištenja muzejskog prostora za pojedine poslovne potrebe, do sustavne promocije i partnerske suradnje na pojedinim strateškim projektima. Zahvaljujući visokoj razini organizacije, vođenja i realizacije programa, Muzej je u proteklom razdoblju uspostavio iznimnu partnersku suradnju s nizom najuglednijih hrvatskih i stranih kompanija, čijom sponzorskom potporom uspijeva realizirati i najkompleksnije izložbene projekte. U budućnosti će služba marketinga i odnosa s javnošću biti orijentirana ka daljnjem razvijanju kreativnog marketinškog partnerstva s uspješnim i društveno odgovornim kompanijama. Kao odgovor na iskazane potrebe za kvalitetnim suvenirom osnovan je MUO shop, čija je ponuda bazirana na muzejskom fundusu, a ostvarena kvalitetnom suradnjom Odjela muzejskih zbirki i Odjela marketinga. Otvoren uz izložbu Secesija u Hrvatskoj, u proteklom razdoblju pobudio je iznimno zanimanje javnosti te u potpunosti ostvario zadatak promicanja hrvatske kulturne baštine. U sklopu temeljne misije Muzeja, Odjel marketinga i odnosa s javnošću kao jedan od glavnih zadataka postavlja ostvarivanje istaknutijeg mjesta Muzeja za umjetnost i obrt na karti kulturno-turističkih odredišta Zagreba i Hrvatske, čemu će zacijelo pridonijeti i priznanje Superbrands Croatia dodijeljeno Muzeju za 2009. godinu.

KONTAKTI:

T. + 385 1 4882 123 F. + 385 1 4826 917 marketing@muo.hr

Andrea Gerenčer, voditeljica Odjela za marketing i PR, andrea.gerencer@muo.hr, 01 4882 114

Marija Jurkić, stručna suradnica za marketing marija.jurkic@muo.hr, 01 4882 131

ODJEL ZBIRKI

Odjel zbirki sustavno prikuplja, obrađuje, izlaže i publicira muzejsku građu. Zahvaljujući razvojno usmjerenom oblikovanju fundusa, Muzej za umjetnost i obrt kroz 130 godina djelovanja i pripadajućih faza muzeološkog razvoja, sustavno je razvijao svoje zbirke, reorganizirao postojeće i osnivao nove. Danas ovaj odjel čuva više od 100.000 predmeta, raspoređenih u dvadeset sljedećih zbirki: arhitekturebjelokostidevocionalijastarije i novije fotografijefotografskog priboragrafičkog dizajnagrafikeglazbenih instrumenatakeramikeskulpturemetalanamještajaoslikane kožeprodukt dizajnasatovaslikarstvastaklatekstila (mode i modnog pribora)tiskarstva i knjigoveštva, te zbirka varia.

U recentnom Stalnom postavu Muzeja otvorenom 1995. godine prezentirano je više od 3000 predmeta iz fundusa. Zbog prostornog ograničenja te zbog osjetljivosti materijala, u stalnom postavu nisu zastupljeni predmeti iz zbirki novije fotografije i fotografskog pribora, arhitekture, grafike te iz zbirke varia, koje ovdje predstavljamo.

Zbirka fotografija Muzeja za umjetnost i obrt utemeljena 1939. godine, danas je organizirana u tri podzbirke: starija fotografija, novija fotografija i fotografska oprema. U podzbirci starije fotografije prikupljaju se i čuvaju fotografska ostvarenja od pojave prvih fotografa u Hrvatskoj sredinom 19. st. do 1950-ih. Odabrana djela hrvatskih fotografa, nastala u vremenu od 1950. godine do danas sabrana su u podzbirci novije fotografije. U dijelu zbirke fotografske opreme čuvaju se fotografske kamere, s pripadajućim priborom, izrađene u vremenu od 1850. godine do kraja 20. stoljeća.

Od 1960-ih, usporedno s ostvarenim fotografskim izložbama, oblikuje se i fundus novije fotografije, pri čemu se donacija potvrđuje kao dominatan oblik nabave fotografske građe.

Nakon izložbe 100 godina fotografije u Hrvatskoj (1840. – 1940.) formiran je nukleus današnje podzbirke novije fotografije MUO, kroz donacije istaknutih hrvatskih fotografa, među kojima ističemo Tošu Dabca, Mladena Grčevića, Marijana Szaba, braću Brkan i Ota Hohnjeca. 1970-ih prikupljene su i fotografije Joze Četkovića, Aleksandra Kukeca, Branka Balića, Petra Dabca, Enesa Midžića, Zlate Vucelić, Zvonimira Malusa, Krešimira Tadića i Nine Vranića. Djela predstavnika tada mlade generacije fotografa – Josipa Klarice, Ivana Posavca, Željka Borčića i Stephana Lupina – obogaćuju muzejski fundus 1980-ih.

Podzbirka novije fotografije značajno je obogaćena u drugoj polovini devedesetih godina prošlog te u prvom desetljeću ovog stoljeća opusima Mladena Grčevića, Milana Pavića, Fernanda Soprana, Zlate Laure Mizner, Andrije Orlića, Marije Braut, Bolte Ranilovića, te izborom djela Mladena Tudora, Krešimira Tadića, Mie Vesovića i Luke Mjede. Kroz djela autora zastupljenih u fundusu novije fotografije MUO moguće je sagledati dominatna poetska usmjerenja u hrvatskoj fotografiji proteklih šest desetljeća: od završnog perioda socijalističkog realizma i usporedne pojave avangardnih tendencija, porodice čovjeka Edwarda Steichena, subjektivne fotografije, novinske fotografije i časopisa Globusa i Poleta do pluralizma postmoderne potvrđene u raznovrsnosti autorskih izraza i tehničke obrade fotografske slike.

Zbirka predmeta fotografske opreme osnovana je 1939. godine na poticaj Vladimira Tkalčića, dugogodišnjeg ravnatelja MUO i vrsnog fotoamatera. Sastoji se od oko 2300 predmeta na temelju kojih možemo pratiti razvoj fotografske opreme od fotografskih kamera iz vremena otkrića do digitalnih kamera.

Prve akvizicije za zbirku grafike datiraju još iz 1885. godine, kada je Izidor Kršnjavi sredstvima biskupa Strossmayera, na aukciji ostavštine katalonskog slikara i kolekcionara Mariana Fortunyja u Parizu, za muzejski fundus nabavio „više stotina bakroreza i drvoreza“. Desetljećima pridružena zbirci slikarstva, kao jedan od “novijih odjela” zbirka grafike uređena je i otvorena javnosti 1939. godine, u prigodi obilježavanja šezdesete obljetnice Muzeja.

U fundusu formiranom otkupima i donacijama zastupljena su ostvarenja europske i domaće grafičke produkcije u obuhvatnom vremenskom rasponu od 16. do 21. stoljeća. Bilo da je riječ o autorskoj ili prijevodnoj grafici, u cjelini europske grafike najbrojnije su zastupljena djela majstora francuske, talijanske i flamanske škole, od kojih se pojedini primjerci ističu umjetničkom vrijednošću i iznimnom kvalitetom izvedbe. U cjelini hrvatske grafike, uz ostvarenja umjetnika koja spadaju u sam vrh hrvatske grafičke produkcije (M. Kraljevića, T. Krizmana, M. Cl. Crnčića, Lj. Babića, M. Trepšea, Z. Šulentića, S. Glumca, A. Kinerta…), zastupljena su i brojna ostvarenja suvremenih hrvatskih umjetnika.

Premda su arhitektonski nacrti, fotografije i makete sakupljani za muzejski fundus još od početka 20. stoljeća, u zasebnu su zbirku arhitekture objedinjeni tek 1980-ih godina. Danas se u zbirci arhitekture nalazi više od tisuću radova gotovo svih autora koji su imali važnu ulogu na hrvatskoj arhitektonskoj sceni od razdoblja neostilova na kraju 19. stoljeća do najnovijeg vremena. Posebne cjeline unutar zbirke čine fotografije i nacrti donirani muzeju poslije arhitektonskih i izložaba na kojima je arhitektura imala zasebnu dionicu – Svjetske izložbe u Parizu 1925., izložbe Arhitektura u Hrvatskoj 1945. – 1985., Arhitektura 70ih godina u Hrvatskoj. Problemi, pojave i tendencije, 12 prijedloga Zagrebu 1992. za Zagreb 1994. Zbirka se kontinuirano popunjava i radovima najmlađe generacije hrvatskih arhitekata.

Zbirka varia čini mali dio fundusa MUO, ali je sastavljena od građe koja ga upotpunjuje i obogaćuje s obzirom na tip muzeja koji se temelji na produkciji umjetničkog obrta. Sastoji se od gotovo 350 predmeta, a glavninu čini pribor za pušenje – lule, cigaretnici, šibičnjaci, burmutice i sl. Većina predmeta je strane provenijencije, a datira od 18. do 20. stoljeća. Kriterij pripadanja ovoj zbirci je materijal izrade, pa se stoga dio te građe nalazi i u ostalim zbirkama (zbirci metala, keramike, bjelokosti…). Osim pribora za pušenje, jedan dio zbirke varia, među ostalim, čine drvene ljekarničke posude.

RESTAURATORSKI ODJEL

Praćenjem promjenjivih potreba posjetitelja za kvalitetnom kulturnom ponudom, a na osnovi visoko postavljenih stručnih i znanstvenih standarda i praćenja ukupne umjetničke produkcije, služba marketinga prilagođava plasman kulturnog proizvoda potencijalnim korisnicima uz kontinuirano prilagođavanje i poboljšanje kvalitete komunikacija i odnosa s javnošću. Muzej za umjetnost i obrt se već od ranije etablirao kao vodeća muzejska institucija i kao organizator značajnih likovnih izložbi i velikih istraživačkih kulturoloških projekata temeljenih na hrvatskoj baštini. Djelovanje službe marketinga i odnosa s javnošću u tom smislu bitno je doprinijelo poboljšanju i unaprjeđenju komunikacije Muzeja s okruženjem i afirmaciji svih muzejskih projekata. Primjenom suvremenih marketinških strategija, neki od projekata su zbog svog ukupnog stručno-znanstvenog i marketinškog pristupa imali rekordnu posjećenost i postali su iznimno uspješan “kulturni proizvod” (Secesija u Hrvatskoj). Istovremeno, Muzej za umjetnost i obrt i njegovi otvoreni i zatvoreni prostori – restoran, terase, atrij i dvorane afirmirali su se kao idealno mjesto za održavanje brojnih koncerata, promocija, prezentacija, događanja najšireg profila, za brojne umjetničke organizacije, izdavačke kuće i poslovne partnere Muzeja. Za svoje partnere Muzej je u mogućnosti ponuditi niz atraktivnih programa, od korištenja muzejskog prostora za pojedine poslovne potrebe, do sustavne promocije i partnerske suradnje na pojedinim strateškim projektima. Zahvaljujući visokoj razini organizacije, vođenja i realizacije programa, Muzej je u proteklom razdoblju uspostavio iznimnu partnersku suradnju s nizom najuglednijih hrvatskih i stranih kompanija, čijom sponzorskom potporom uspijeva realizirati i najkompleksnije izložbene projekte. U budućnosti će služba marketinga i odnosa s javnošću biti orijentirana ka daljnjem razvijanju kreativnog marketinškog partnerstva s uspješnim i društveno odgovornim kompanijama. Kao odgovor na iskazane potrebe za kvalitetnim suvenirom osnovan je MUO shop, čija je ponuda bazirana na muzejskom fundusu, a ostvarena kvalitetnom suradnjom Odjela muzejskih zbirki i Odjela marketinga. Otvoren uz izložbu Secesija u Hrvatskoj, u proteklom razdoblju pobudio je iznimno zanimanje javnosti te u potpunosti ostvario zadatak promicanja hrvatske kulturne baštine. U sklopu temeljne misije Muzeja, Odjel marketinga i odnosa s javnošću kao jedan od glavnih zadataka postavlja ostvarivanje istaknutijeg mjesta Muzeja za umjetnost i obrt na karti kulturno-turističkih odredišta Zagreba i Hrvatske, čemu će zacijelo pridonijeti i priznanje Superbrands Croatia dodijeljeno Muzeju za 2009. godinu.

KONTAKTI:

RADIONICA ZA METAL, STAKLO I KERAMIKU

Goran Budija, restaurator, goran.budija@muo.hr 01 4882 128

Ana Stolar, restaurator, ana.stolar@muo.hr 01 4882 128

RADIONICA ZA SLIKE I SKULPTURE

Ksenija Pintar, viši restaurator, ksenija.pintar@muo.hr 01 4882 142

mr. art. Jasminka Podgorski, restaurator savjetnik, jasminka.podgorski@muo.hr 01 4882 129

RADIONICA ZA TEKSTIL

Iva Čukman, restaurator savjetnik, iva.cukman@muo.hr 01 4882 133

Antonina Srša, restaurator savjetnik, antonina.srsa@muo.hr 01 4882 133

RADIONICA ZA NAMJEŠTAJ

Robert Brdarić, preparator, robert.brdaric@muo.hr 01 4882 112

PEDAGOŠKI ODJEL

Koncipirajući Muzej za umjetnost i obrt kao “zavod koji mora zanatlijama dati priliku da se zornom poukom naobraze i usavrše” i određujući ga “sredstvom za poučavanje u umjetničkoj stilistici i povijesti umjetnosti ne samo na Sveučilištu nego i na budućim obrtničkim školama“, Izidor Kršnjavi je u Statutu i osnovi budućeg muzeja u same njegove temelje ugradio važan segment edukacije, koji će neprekidno biti prisutan prateći suvremena kretanja u muzejskoj pedagogiji.

U poslijeratnom razdoblju, Zdenko Vojnović proširuje pedagoški rad s djecom, mladeži i studentima. U Muzeju otvara dječju likovnu radionicu koju vodi Edo Kovačević, u to vrijeme likovni suradnik i prvi predavač muzeologije na Zagrebačkom sveučilištu. Uvodi ljetnu praksu za studente povijesti umjetnosti i surađuje sa zagrebačkim školama. Prvi muzejski pedagog zaposlen je u travnju 1959. godine, čime je započeo sustavni pedagoški rad. Svoju je odgojnu funkciju Muzej usmjerio prema djeci predškolske dobi, osnovnih i srednjih škola, ali i “prema proizvođačima (obrt, industrija, stručna udruženja, sindikati), širokom vanškolskom općinstvu i strancima”. Pedagoški je zadatak bio i edukacija prosvjetno-odgojnih kadrova. Priređivana su predavanja, različiti tečajevi, organizirana su stručna vodstva, ali i posebne priredbe poput komornih večeri vezanih uz pojedine zbirke.

Stalni postavi su svojom preglednošću i dodatnim informacijama uvijek naglašavali edukativni aspekt, a povremene su izložbe bile kvalitetna informacija o povijesti, ali i o najnovijim kretanjima u umjetnosti. Muzej je time odigrao značajnu ulogu u formiranju ukusa kako mladih umjetnika, tako i najšire publike.

Danas je Muzej, među ostalim, svojim edukativnim programima širom otvorio vrata svim vrstama muzejskih posjetitelja, od organiziranih grupa polaznika vrtića, osnovnih i srednjih škola, fakulteta, ustanova koje okupljaju osobe treće dobi te osobe s invaliditetom, kao i turističkim i drugim grupama do individualnih i obiteljskih posjeta.

Osim stručnih vodstava prilagođenih potrebama i interesima grupa, kako bi se posjetiteljima omogućio ugodan i aktivan boravak u Muzeju, priređuju se raznovrsne kreativne radionice. One obuhvaćaju različite aktivnosti, od likovnih, preko susreta s autorima i muzejskim stručnjacima do dramskih i plesnih improvizacija. Subotom i za vrijeme školskih praznika održavaju se cjelodnevne radionice koje posjećuju i odrasli i djeca, gdje se radovi nastali u njima redovito izlažu. Za odrasle, u dane kada Muzej ima produženo radno vrijeme, održavaju se Susreti u muzeju, program u kojem muzejski stručnjaci i njihovi gosti, umjetnici i drugi autori, govore o temama vezanim uz fundus i povremene izložbe ili se priređuju kreativne radionice. Prisnom komunikacijom, uvažavanjem dobne, kulturne, obrazovne, emocionalne i druge različitosti svoje publike, ovaj muzej postaje mjesto na kojem se posjetitelj osjeća aktivnim sudionikom kulturnog života naše sredine.

Malina Zuccon Martić, muzejski pedagog savjetnik 

KONTAKTI

edukacija@muo.hr  01 4882 126

Iva Novak, muzejski pedagog, kustos, iva.novak@muo.hr 01 4882 135

Marta Kuliš Aralica, muzejski pedagog, marta.kulis.aralica@muo.hr 01 4882 126

Vedrana Ceranja vedrana.ceranja@muo.hr 01 4882 126

Odgovori