Zbirka tekstila

Voditeljica zbirke:
Andrea Klobučar, viša kustosica

e-mail:
andrea.klobucar@muo.hr

Zbirka tekstila jedna je od najstarijih muzejskih zbirki i prva zbirka kojoj je publiciran katalog – Katalog tekstilne zbirke zemaljskog umjetničko-obrtnog muzeja u Zagrebu autorice Jelice Belović Bernadzikowske iz 1907. godine.
Danas zbirka obuhvaća predmete u vremenskom rasponu od 14. do 21. stoljeća podijeljene u nekoliko velikih cjelina: odjeća i modni pribor, crkveni tekstil, tapiserije, sagovi i ćilimi i čipke.

Najbrojniji dio zbirke čini cjelina odjeće i modnog pribora koja dokumentira kulturu odijevanja u Hrvatskoj od 17. do 21. stoljeća, ali i prati suvremena modna zbivanja te su u zbirci zastupljeni radovi domaćih (Žuži Jelinek, Ingrid Begović, I-gle, Ivica Klarić, Zoran Mrvoš, Xenia Design…) i stranih modnih kreatora (Jean Patou, Valentino, Fendi, Pierre Balmain, Hugo Boss, Moschino, Cerutti…).

Značajan dio zbirke čini skupina crkvenog tekstila – misnice, dalmatike, plaštevi, stole, manipuli, rukavice, cipele, velumi i burse. Najveći broj predmeta došao u je u Muzej iz zbirke Salomona Bergera. Najzanimljivije i najbrojnije su misnice izrađene od svilenih tkanina na kojima se može pratiti razvoj tekstilne motivike i veziva od 14. do kraja 19. stoljeća.

Zbirka tapiserija obuhvaća radove od 16. do 20. stoljeća. Najstarija je flamanska tapiserija, nastala početkom 16. stoljeća, s prikazom scene susreta majke i kćeri iz španjolskog srednjevjekovnog romana Cárcel de Amor. Barokne tapiserije Jesen, Zima iz ciklusa Četiri godišnja doba te Zrak i vodaiz ciklusa Četiri elementa nastale su prema kartonima Ludwiga van Schoora u belgijskoj manufakturi Petera van der Hecka. Među radovima suvremenih autora, ističu se tapiserije nastale prema nacrtima Jagode Buić, Jasenke Tućan, Ivana Picelja, Ede Murtića i Ottavia Missonia

U zbirci sagova i ćilima zastupljeni su maloazijski, kavkaski, perzijski i turkestanski sagovi i ćilimi, kao i primjerci ćilima iz zemalja bivše Jugoslavije (pirotski, bosanski, kosovski, hrvatski). Najraniji sagovi datiraju u 17. stoljeće (tri fragmenta Uşak sagova koje je Muzeju poklonio Hermann Bollé), a najbrojniji su iz kraja 19. stoljeća.

Vrijedan segment zbirke predstavljaju čipke među kojima su najznačajnije one nastale u Hrvatskoj – na Pagu i u Lepoglavi, u vremenu između dva svjetska rata kada je bilo zlatno doba hrvatskog čipkarstva.