Zbirka starije fotografije

Voditeljica zbirke:
Dunja Nekić, kustos

e-mail:
dunja.nekic@muo.hr

Zbirka starije fotografije obuhvaća razdoblje od njene pojave do pedesetih godina 20. stoljeća i dokazuje prisutnost ovog medija u Hrvatskoj praktički od vremena njegovog izuma 1839. godine.

Najstarije sačuvane fotografije u zbirci MUO su dagerotipijski i kalotipijski portreti domaćih naručitelja s kraja četrdesetih godina prošlog stoljeća, a snimili su ih putujući fotografi. Grof Juraj Drašković, kojeg pamtimo kao obnovitelja Trakošćana, ujedno je i jedan od prvih fotoamatera u Hrvatskoj. U Muzeju za umjetnost i obrt čuva se njegov album s 57 kalotipija izrađenih u razdoblju od 1848. do 1853. godine, koje prikazuju članove obitelji i obiteljske posjede. Fotografski prikaz Trakošćana s jezera izuzetan je dokument o izgledu tog dvorca prije pregradnje 1853. godine. Kalotipijska tehnika kojom se služio Juraj Drašković najraniji je postupak dobivanja fotografskih slika pomoću negativa i pozitiva na papiru. Taj je postupak izumio Englez Fox Talbot 1840. godine.

Zastupljena su ambicioznija ostvarenja prvih stalnih fotografa u Zagrebu – Franje Pommera (Peter Preradović i Vjekoslav Babukić iz serije Portreti hrvatskih književnika) i Juliusa Hühna (Ivan Zasche i Ivan Kukuljević Sakcinski), te odabrani radovi iz serije Fotografične slike iz Hrvatske, koju je putujući Hrvatskom i snimajući gradove i prirodne ljepote 1870. godine izradio zagrebački fotograf Ivan Standl. Uvodne tekstove ovoj našoj prvoj fotomonografiji napisali su Ivan Kukuljević Sakcinski i Ivan vitez Trnski. Da su ovakvi poduhvati u to doba bili rijetki i u svijetu, dokazom je nagrada dodijeljena ovoj mapi na izložbi u Londonu 1874.

Godine 1854. francuski fotograf A. E. Disderi demokratizira i popularizira fotografiju reduciranjem formata na veličinu posjetnice – carte de visite, koja odgovara više ili manje današnjem formatu 6 x 9 cm. Hrvatski atelijeri prihvaćaju odmah ovu novinu, koja je bitno smanjila cijenu fotografske usluge i time znatno povećala interes građanske klijentele, te 60-ih i dijelom 70-ih godina izrađuju gotovo isključivo fotografije ovog formata. U tom razdoblju u svakom značajnijem gradskom središtu bilo je i po nekoliko fotografskih atelijera. Tako su i u muzejskoj zbirci zastupljeni Maskaric iz Dubrovnika, Mioni iz Pule te Exner iz Osijeka.Profesionalni fotografi poput Rudolfa Mosingera i Antonije Kulčar počinju se školovati i stalno usavršavati na Visokim školama Beča i Münchena. Od kraja 19. st. formiraju se jake fotografske udruge s izrazito umjetničkim ciljevima.

Grof Karlo Drašković, član Wiener Camera Cluba, autor je dviju fotografija nazvanih Skok na kojima njegov ujak Stjepan Erdödy preskače klupu. Bilježeći trenutak zaustavljenog pokreta, ovo su prvi primjeri takozvane moment fotografije u Hrvatskoj, te pripadaju među najranije primjere ovakve fotografije u svijetu. Cjelokupna fotografska ostavština Karla Draškovića, najznačajnije fotografske osobnosti kraja 19. st., sačuvana je u zbirci muzeja. Pokret piktorijalizma stilski je dominantan u fazi prvih međunarodnih izložbi, koje su se od 1910. počele održavati u Zagrebu, a njegovi najznačajniji predstavnici su Antun Stiasni, Kamilo Bošnjak i Vladimir Guteša. U dvadesetim godinama izdvajaju se individualnosti poput Antonije Kulčar (Foto Tonka), koja promovira mondeni stil i predstavlja začetke modne fotografije. Franjo Mosinger ujedno je rodonačelnik novih žanrova, ali i promicatelj avangardnih tendencija. Njegova cjelovita zbirka, kao i ona jednog od prvih fotoreportera Đure Đuke Janekovića, dio je ovog bogatog fundusa.

Od tridesetih godina nadalje unutar zagrebačkog Fotokluba profiliraju se dvije struje – socijalna kroz djela Milana Fizija, Ignjata Habermüllera i posebice Toše Dapca, dok će ostali u tendenciji iznalaženja “našeg izraza” iznjedriti stilski i tehnološki poseban način izražavanja poznat u svijetu pod pojmom zagrebačka škola fotografije. Najznačajniji predstavnici ove struje su August Frajtić, Branko Kojić, Marijan Szabo te Mladen Grčević. Krajem 1939. u Muzeju je uređen i otvoren za javnost Odjel za fotografiju. Iz današnje perspektive, komparirajući podatke o nastanku ostalih fotografskih muzeja (fotografska zbirka u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku, koja se smatra početkom muzeološkog tretiranja fotografije, osnovana je 1940.), možemo s ponosom ustvrditi da je naša kolekcija među prvima u svijetu.

Fotografija u Hrvatskoj sinkrono je pratila mijene stilova u smislu klasične periodizacije, kako na profesionalnom, tako i na amatersko-umjetničkom planu, radovima posve konkurentnim svjetskoj produkciji.