Zbirka skulpture

Voditeljica zbirke:
Jasmina Fučkan

e-mail:
jasmina.fuckan@muo.hr

Muzejska zbirka sakralnog kiparstva s više od šesto artefakata predstavlja najkompletniju zbirku drvene polikromirane i pozlaćene skulpture gotičkog i baroknog razdoblja u Hrvatskoj.
Prikupljanje i popunjavanje zbirke datira već od samog utemeljenja Muzeja, s jednim od prvih otkupa koji se odnosi na fond gotičke skulpture, otkupljen iz župne crkve u Vrbovcu.

Uz pojedinačne otkupe i darove sakralne kiparske građe raznorodnog karaktera, izuzetno je dragocjen onaj fond spomenute građe koji je stigao kao dar ili otkup iz župnih ureda. Radi se uglavnom o kipovima i dijelovima oltarne arhitekture, oltarnim svijećnjacima kao i ornamentalnim fragmentima, nastalim u sedamnaestom i osamnaestom stoljeću. Taj fond potječe beziznimno s lokaliteta sjeverne Hrvatske i daje najpotpuniju sliku razvoja barokne crkvene skulpture na tom području.

Svojim morfološko stilsko tipološkim obilježjima većina kipova i dekorativnih fragmenata pripada krugu srednjoeuropskog baroknog kiparstva, osobito onome koji je prevladavao u istočnoalpskom području.
Na području kontinentalne Hrvatske domaći kipari kao i oni udomaćeni, pri stvaranju svojih djela, respektirali su tradiciju vlastite, odnosno novo stečene sredine, ali isto su tako presađivali tekovine svojih vanjskih uzora koje su prilagođavali novom okružju.

Centri kiparske djelatnosti od kraja sedamnaestog stoljeća postaju Zagreb i Varaždin. Djelatnost se nastavlja i kroz cijelo osamnaesto stoljeće i širi se na ostala manja mjesta i trgovišta kontinentalne Hrvatske.

U fundusu Muzeja sačuvan je izuzetno značajan opus kipara Ivana Komersteinera čije djelovanje u Hrvatskoj pokriva posljednje dekade sedamnaestog stoljeća. Majstorovi oltari rađeni za apside bočnih brodova zagrebačke katedrale, devastirani u vrijeme njene restauracije krajem devetnaestog stoljeća, spojeni su od preostalih dijelova u jednu cjelinu i nalaze se u muzejskom stalnom postavu crkvene umjetnosti.

Recentnim otkupom kipa Sv. Ivana Krstitelja, (2007. g.), pripisanog varaždinskom majstoru Ivanu Jakobu Altenbachu iz posljednje četvrti sedamnaestog stoljeća, muzejski je kiparski fond obogaćen izuzetnim djelom jednog od najplodnijih kipara svog vremena.

Zagrebački kipari Gradeca i Kaptola djelatni u osamnaestom stoljeću, kipar Klaudius Kautz, Antun Reiner, Josip Stallmayer kao i anonimni kipari kiparske radionice biskupa Branjuga, zastupljeni su u fundusu djelima koji potječu iz šire okolice Zagreba i Hrvatskog zagorja.

Značajan je i opus pokrajinskog kipara Stjepana Severina iz Križevaca, čiji su kipovi s razrušenog glavnog oltara u Drnju, postavljenog 1738. g. izloženi u stalnom postavu.

Osim spomenutih domaćih kiparskih snaga u fundusu se nalaze i pojedinačna djela pokojeg stranog majstora kao što su gradački kipar Vid Königer, mariborski kipar Josip Holzinger, te  kipari, otac i sin, Ferdinand i Matija Gallo iz Celja.

Uz pojedinačne kipove izuzetnu vrijednost imaju ornamentalno dekorativni fragmenti arhitekture oltara i ostala drvorezbarija kao i posebna zbirka oltarnih drvenih svijećnjaka koja tvori zaokruženu cjelinu.
Zbirka posjeduje i mramorne oltarne fragmente iz zagrebačke katedrale, ostatke nekadašnjih baroknih oltara koji su također bili odstranjeni u vrijeme njene restauracije krajem devetnaestog stoljeća.

Fond muzejske zbirke kiparstva uključuje i manji broj profane skulpture 19. i 20 st u kojem se osobito ističu djela modernih i suvremenih hrvatskih kipara, kao što je Robert Frangeš Mihanović, Ivan Meštrović, Kosta Angeli Radovani, Tomislav Ostoja, Belizar Bahorić, Branko Vlahović, Zvonimir Lončarić, Ante Jakić, Branko Ružić, Ksenija Kantoci, Vojin Bakić, Ivan Kožarić, Ivan Lesjak, Aleksandar Srnec, Petar Barišić.