Zbirka satova

Voditeljica zbirke:
dr. sc. Vesna Lovrić Plantićmuzejska savjetnica

e-mail:
vesna.lovric.plantic@muo.hr

Kvalitetom i obimom najznačajniju zbirku satova u Hrvatskoj čini više od 400 kućnih, oko 350 džepnih i 250 ručnih satova izrađenih u razdoblju od 17. stoljeća do danas. Iako su većinom strane izrade, zbog činjenice da su prikupljeni isključivo na području Hrvatske svjedoče o ukusu sredine u kojoj su bili u upotrebi.

U segmentu kućnih satova dominiraju satovi srednjoeuropske, osobito bečke proizvodnje, dok su relativno brojni, u pravilu izuzetno kvalitetni, francuski primjerci u muzej većinom došli iz posjeda kolekcionara. Oko sredine 18. st. na satovima se javljaju signature koje upozoravaju na činjenicu da u našim gradovima (Zagreb, Varaždin, Osijek, Rijeka, Karlovac) postoje urarske radionice.
Zastupljeni su svi karakteristični tipovi europskog urarstva, poput podnih, tabernakl, portalnih, stojećih i zidnih satova, kao i satovi specifični za pojedine sredine, npr. njemački barokni zidni satovi u obliku pladnja (Telleruhr), švarcvaldski zidni satovi sa željeznim ili drvenim mehanizmom, bečki satovi s kratkim prednjim njihalom (Zappler), bečki regulatori, francuski figuralni satovi od pozlaćene bronce, srednjoeuropski satovi u okviru, satovi u okviru slike i satovi u slici (Rahmenuhr, Bildrahmenuhr, Bilderuhr) i sl.

Među podnim satovima ističe se sat datiran oko 1700., rad Daniela Quarea, jednog od najčuvenijih engleskih urara i izumitelja, ukrašen rijetkom tehnikom ulaganja kositra u orahov furnir, te sat monumentalnih dimenzija s ugrađenim glazbenim mehanizmom koji je 1794. izašao iz radionice slavne drezdenske porodice Kaufmann. Jedan od najvrjednijih izložaka je raskošan, skulpturalno koncipiran, stojeći sat od pozlaćene bronce koji nedvojbeno asocira na terakotni model za neizvedeni spomenik braći Montgolfier koji su 1783. ostvarili prvi let balona, čiji je autor francuski kipar Clodion.

Od satova izrađenih u Hrvatskoj ne mogu se zaobići radovi MarcusaGohma, koji je djelovao u Varaždinu i Karlovcu u prvim desetljećima 19. st., a čiji satovi imaju stilska obilježja empirea i ranog bidermajera. Spomenimo i tabernakl satove klasicističkog izričaja potpisane JosephHeicheleFiumme (Rijeka), FrantzMalehlav Carlstadt (Karlovac), Anton Geislerin Agram (Zagreb), JohanSeitlerinEssegg (Osijek).

Najraniji džepni sat u muzejskoj zbirci rad je londonskog urara Jarratta iz sedmog desetljeća 17. st. koji ima samo jednu kazaljku, onu za indikaciju sati. U prvoj polovini 18. st. dominiraju satovi srebrnih kućišta i brojčanika, s mehanizmima od pozlaćene mjedi, bogato ukrašeni graviranjem i perforiranjem. Najbrojniji i najkvalitetniji su primjerci s kraja 18. i iz prve polovine 19. st., uglavnom francuske ili švicarske izrade. Brojčanici su gotovo uvijek bijelo emajlirani, zlatna ili srebrna kućišta ukrašena iskucavanjem, graviranjem, umetanjem bisera i staklene paste, kombiniranjem različitih nijansi zlata ili su oslikana emajlnim bojama.

Zahvaljujući geopolitičkom položaju Hrvatske sačuvana je veća skupina satova rađenih u 18. i 19. st., uglavnom u Engleskoj, za tržište Osmanskog carstva. Budući da su ih nosili u pravilu vojnici (višeg ranga), te su bili izloženi udarcima i prašini, svi imaju nekoliko zaštitnih kućišta ukrašenih iskucavanjem, tehnikom filigrana, koraljima, oblogom od kornjačevine ili kože, te brojčane oznake izvedene izvornim arapskim pismom.

Ručni satovi zastupljeni su odabranim primjercima proizvedenim u vremenskom rasponu između Omege iz 1914., kada se taj novi tip sata počinje izrađivati u većem broju, isprva za potrebe vojske, Hamiltona dizajniranog 1957. kao prvog elektromehaničkog sata, i Swatchevog kronografaproizvedenog 1994. povodom stote obljetnice Olimpijskog pokreta.

U stalnom postavu muzeja otvorenom 1995. satovi su po prvi put izloženi kao zasebna prostorno-tematska cjelina. U dvorani XXIV. prikazani su sunčani, džepni, ručni, stolni i putni satovi, dok je dvorana XXV. posvećena kućnim satovima. Najkvalitetniji odnosno najkarakterističniji primjerci integrirani su unutar prezentacije pojedinih stilskih razdoblja.

Osim izloženim reprezentativnim primjercima, zbirka satova publici je posredovana sustavnim izdavanjem znanstvenih publikacija koje uključuju i kataloge pojedinih segmenata kolekcije – Džepni sat (1998.), Budilica (2001.), Udomljeno vrijeme (2008.), Stoljeće ručnog sata (2014).