Crkva je od samih početaka izražavala i jačala vjeru kroz službeni liturgijski dio – euharistiju, ali i kroz osobne izvanliturgijske oblike pobožnosti koji su se često odvijali u privatnim kapelicama ili u nečijem domu. Za potrebe prakticiranja privatne pobožnosti služili su predmeti poput relikvijara, malih kućnih oltara, sakralnih skulpturica, nabožnih sličica, krunica, medaljona… koje nazivamo devocionalije.

Vrhunac izrade devocionalija, osobito relikvijara u obliku slike s nabožnim sličicama, voštanim skulpturicama ili medaljonima bio je u vrijeme baroka, posebice u 18. stoljeću. Uokolo središnjeg prikaza sveca stavljan je ukras od raznovrsnog materijala: tkanina ukrašena zlatovezom i/ili srebrovezom, sukana pozlaćena ili posrebrena žica, žanilija, titranke, stakleni kamenčići, pozlaćena metalna folija, svileni konac… U taj okvirni ukras umetale su se relikvije sveca umotane u tkaninu ili papir s popratnom cadulae (papirićem s imenom sveca). Takvi relikvijari često su se izrađivali u ženskim samostanima uršulinskog, cistercitskog, benediktinskog i franjevačkog reda srednjoeuropskog kulturnog kruga.

Muzejska zbirka devocionalija sa 121 predmetom jedna je od najmanjih zbirki. U njoj su zastupljene različite vrste devocionalija od kojih su najbrojniji relikvijari u obliku slika, posvetne slike te medaljoni i križevi. Većina predmeta u Muzej je došla iz zbirke Salamona Bergera, tekstilnog industrijalca, trgovca tekstilom, sakupljača i promicatelja hrvatskog narodnog rukotvorstva te prvog ravnatelja Etnografskog muzeja u Zagrebu.

Pripremila: Andrea Klobučar, voditeljica Zbirke tekstila i modnog pribora i Zbirke devocionalija