Susret Joakima i Ane

Reljef Joakima i Ane u fundusu MUO izvorno je sačinjavao dio figuralnog programa marijanske ikonografije na glavnom krilnom oltaru župne crkve u Bolzanu, u južnom Tirolu. Prema sačuvanom ugovoru iz 1421. godine narudžbu za izvedbu oltara dobio je kipar i slikar Hans iz Judenburga. Oltar s kojega potječe ovaj reljef najznačajniji je rad njegove radionice, koja je imala utjecaj na širem istočno-alpskom području južnog Tirola i Koruške. Reljef ima morfološke odlike tzv. mekog stila, karakterističnog za razdoblje oko 1400. godine.
Kasnijom demontažom i preseljenjem krilnog oltara iz crkve u Bolzanu, njegovi dijelovi su dospjeli na razne strane. Reljef Joakim i Ane našao u crkvi u Vrbovcu kraj Zagreba, odakle je otkupljen za Muzej 1884. godine.

Susret Joakima i Ane, Hans von Judenburg, Bolzano, 1421. – 1423.

Motiv susreta Joakima i Ane na Zlatnim vratima u Jeruzalemu prikazuje nježni susret Bogorodičinih roditelja, Sv. Joakima i Sv. Anu, koje Sveto pismo ne spominje, ali se pripovijesti o njima, uz one o Marijinom i Isusovom djetinjstvu nalaze u Protoevanđelju Jakovljevom, jednom od najpopularnijih antičkih i srednjovjekovnih apokrifa.

Zagrljaj Joakima i Ane predstavlja simboliku ljubavi kao dara života. Ta gesta znači njihov poljubac ustima, u kome (i po kome) su srednjovjekovni komentatori Istoka i Zapada vidjeli trenutak začeća sv. Marije, tj. simbol njezina bezgrešnog začeća. Tijekom srednjeg vijeka ikonografija susreta na Zlatnim vratima širi se zahvaljujući franjevačkom redu, a jedan od mogućih uzora su freske u crkvi San Vigilio al Virgolo u Bolzanu (oko 1400.). S druge strane, teološku ideju o bezgrešnom začeću Bogorodice osporavali su dominikanci.

Susret Joakima i Ane, dvoje nesretnih supružnika koji pate što nemaju djecu, zbiva se pred gradskim vratima Jeruzalema te prikazuje dvoje likova u zagrljaju. Katkada Ana pred Joakimom kleči, a ponekad anđeo lebdi nad Joakimom i Anom približavajući im lica. U oblikovanju ovog reljefa Anin mladenački izgled ne odgovara tradiciji apokrifnog evanđelja. Arhitektonski motiv gradskih vrata koji je zasigurno sačinjavao drugi plan prikaza – izgubljen je.

Tekst priredila: Jasmina Fučkan, voditeljica Zbirki kiparstva i bjelokosti