Secesija (lat. secessio: razdruživanje) naziv je u likovnim umjetnostima za skupine umjetnika koji su se u mnogim europskim umjetničkim središtima, posebice u Austriji i Njemačkoj, odcijepili potkraj 19. stoljeća od konzervativnih, često službenih akademskih umjetničkih društava i osnovali udruge novih umjetničkih smjerova. Naziv secesija (od njem. riječi Sezession) ili Art Nouveau (franc.: nova umjetnost) se koristi i za umjetnost u srednjoeuropskim državama te za međunarodni stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19. stoljeća. Inspiriran prirodom, unosi elegantnu profinjenost zakrivljenih i ornamentalnost plošnih linija. Cilj mu je uljepšati industrijsku proizvodnju, spojiti umjetnost i obrt, ukrasiti bezlične fasade zgrada. Najvažnije karakteristike ovog stila su dinamična, valovita linija sinkopiranog ritma, dekorativnost i asimetričnost, plošnost i stilizacija biljnih, posebice cvjetnih i geometrijskih ornamenta. Oblici izgledaju kao da će oživjeti i „rastu” u forme poput biljaka, a u graditeljstvu nova prostorna rješenja omogućena su uporabom novih materijala (betonsko-željezne konstrukcije).

U pojedinim zemljama secesija se različito nazivala – u Francuskoj i Belgiji Art Nouveau, u Njemačkoj Jugendstil, u Velikoj Britaniji Modern Style itd., a kod nas je poznata pod austrijskim nazivom – secesija. Bečka je secesija u nekoj mjeri utjecala na gotovo sve zemlje Habsburške Monarhije.

Secesija je bila samosvjesni, radikalni i reformistički stil koji je prethodio modernizmu u Beču. Mnogi su umjetnici i dizajneri pobjegli  iz kolotečine salonskih izložbenih prostora i počeli izlagati samostalno.

U Hrvatskoj je secesija novi umjetnički pokret pod utjecajem Beča i sloma Austro-Ugarske Monarhije. Ima tendenciju stvaranja nove, inovativne i mlade umjetnosti i oslobađanja karakteristika starih stilova. U oblikovanju interijera prevladavaju praktičnost, udobnost, finoća izvedbe i jednostavnost te karakteristična dekoracija. Stil se javlja u dvije varijante – florealnoj i geometrijskoj. U stalnom postavu Muzeja za umjetnost i obrt pronalazili smo obje varijante navedenih karakteristika, a većinom su artefakti bili izrađeni prema nacrtima domaćih i stranih arhitekata.

Pojedini primjerci namještaja su od iznimne kulturno-povijesne važnosti jer su često izrađeni prema nacrtima prominentnih hrvatskih arhitekata. Često su predmeti i namještaj bili u posjedu samih autora, arhitekata.

Osim inovacija u materijalima arhitektonske gradnje, nailazimo na nove metode i tehnike u proizvodnji secesijskog stakla izrađenog u najpoznatijim svjetskim staklanama. 

Predmeti od metala koji su bili izloženi u Stalnom postavu odražavaju karakteristike florealne secesije, a riječ je o proizvodima velikih tvornica.

Secesijska keramika fundusa MUO također ukazuje na bogatstvo formi i raznovrsnost tehnika.

Grafički dizajn zauzima istaknuto mjesto u umjetnosti secesije te se u novom mediju – plakatu mnogi hrvatski umjetnici uspješno snalaze ostvarivši radove visoke oblikovne vrijednosti.

Izvori:

Galić, Anđelka; Gašparović, Miroslav (ur.). 2010. Muzej za umjetnost i obrt: Vodič. Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, 2022. Leksikografski zavod Miroslav Krleža.