Prosinac u MUO zbirkama Sat Djevojčica u molitvi, urar: Pertemps, Marseille; mehanizam: Gardien & Cheron, Pariz, oko 1850.Sat ima dominantne stilske oznake neorokokoa iz sredine 19. stoljeća. Sat pripada tipu figuralnih satova, kakvima nazivamo tip kućnog sata kod kojeg prevladava njegov skulpturalni karakter. Tema figuralnog prikaza – djevojčica u molitvi u ambijentu koji sugerira kućni ugođaj – tipična je za vrijeme u kojem se građanska klasa sve više bogatila i postala arbitrom ukusa. Satovi se nisu više izrađivali prvenstveno za pripadnike viših slojeva, nego za srednju klasu, pa se sukladno tome mijenja tema figuralnih prikaza. Umjesto herojskih prizora, mitoloških scena i ličnosti iz povijesti i literature, prednost se daje prizorima iz svakodnevnog života „običnog“čovjeka. Kućište sata, uz koje je s lijeve strane figura djevojke u molitvi, stoji na dva postamenta: prvi je, kao i kućište, izrađen od bronce, dok je drugi od pozlaćenog drva. Na desnoj polovici postamenta nalazi se figura djevojčice koja desnom nogom kleči na stolcu, lijevom je oslonjena na pod, a ruke su joj spojene u molitvi. Zima, Ljudevit Šestić, Zagreb, oko 1950. Zbirka slikarstva Muzeja za umjetnost i obrt broji 2.600 slika; ulja na platnu, tempera na drvu, ikona, portretnih minijatura, slika na staklu, akvarela, crteža itd. Zastupljeni su predmeti velikog vremenskog raspona od 14. stoljeća do danas koji svojom raznovrsnošću i umjetničkom kvalitetom čine ovu zbirku jedinstvenom.Zimski prizor iz Zbirke slikarstva MUO autora Ljudevita Šestića nastao je u razdoblju pedesetih godina 20. stoljeća. Zimski krajolik oslikan je realističkim pristupom te impresionističkom interpretacijom snježnih prizora. Sretan Božić, kolorirana litografija, Kraljevina SHS, 1921. – 1929. Bilo da je u pitanju proslava božićnih blagdana ili iščekivanje nove godine, mjesec prosinac obilježen je slanjem najvećeg broja čestitki s dobrim željama za blagdane i još bolju novu godinu. Motivi borovih grančica ili vjenčića s ukrasima, zvončića ili pak košare s obiljem te uglavnom noćni zimski pejzaži s jelenima i srnama evociraju tradiciju i nostalgiju blagdana. Poklonstvo kraljeva, Justus Sadeler prema slici Federica Zuccarija, kraj 16. / poč. 17. st. Bakrorez flamanskog umjetnika Justusa Sadelera (1583. – poslije 1620.) nastao je prema slici Federica Zuccarija (1541. – 1609.) koja se nalazi na oltaru crkve San Francesco della Vigna u Veneciji. Sadeler se s obitelji krajem 16. stoljeća smjestio u Veneciji gdje je i došao u dodir s radovima talijanskih manirističkih slikara. Grafika je obrezana te joj u donjem dijelu nedostaje posveta grofu Marcu Trissinu. Ikonografski prizor Poklonstva triju kraljeva jedan je od najstarijih motiva kršćanske umjetnosti. Ranije su na prizorima Poklonstva bili prikazivani orijentalni magi, a od 12. stoljeća naovamo zamijenjeni su prikazom kraljeva. Na ovom prikazu uz Mariju koja na krilu drži dijete Isusa nalazi se i niz drugih likova. Podno nogu su joj dva klečeća kralja čija kruna se nalazi pokraj na zemlji simbolizirajući klanjanje Kristu kao „kralju kraljeva“. Prizor je smješten u ruinirani arhitektonski ambijent što je podudarno drugim prikazima manirističkog razdoblja. Klikom podijelite na Facebooku(Otvara se u novom prozoru)Podijeli na Twitteru (Otvara se u novom prozoru)Podijeli na Pinterestu(Otvara se u novom prozoru)Klikni za dijeljenje na WhatsAppu(Otvara se u novom prozoru)Podijeli na LinkedInu(Otvara se u novom prozoru)