Prosinac u MUO zbirkama

Sat Djevojčica u molitvi, urar: Pertemps, Marseille; mehanizam: Gardien & Cheron, Pariz, oko 1850.

Sat ima dominantne stilske oznake neorokokoa iz sredine 19. stoljeća. Sat pripada tipu figuralnih satova, kakvima nazivamo tip kućnog sata kod kojeg prevladava njegov skulpturalni karakter. Tema figuralnog prikaza – djevojčica u molitvi u ambijentu koji sugerira kućni ugođaj – tipična je za vrijeme u kojem se građanska klasa sve više bogatila i postala arbitrom ukusa. Satovi se nisu više izrađivali prvenstveno za pripadnike viših slojeva, nego za srednju klasu, pa se sukladno tome mijenja tema figuralnih prikaza. Umjesto herojskih prizora, mitoloških scena i ličnosti iz povijesti i literature, prednost se daje prizorima iz svakodnevnog života „običnog“čovjeka. Kućište sata, uz koje je s lijeve strane figura djevojke u molitvi, stoji na dva postamenta: prvi je, kao i kućište, izrađen od bronce, dok je drugi od pozlaćenog drva. Na desnoj polovici postamenta nalazi se figura djevojčice koja desnom nogom kleči na stolcu, lijevom je oslonjena na pod, a ruke su joj spojene u molitvi.

Zima, Ljudevit Šestić, Zagreb, oko 1950.

Zbirka slikarstva Muzeja za umjetnost i obrt broji 2.600 slika; ulja na platnu, tempera na drvu, ikona, portretnih minijatura, slika na staklu, akvarela, crteža itd. Zastupljeni su predmeti velikog vremenskog raspona od 14. stoljeća do danas koji svojom raznovrsnošću i umjetničkom kvalitetom čine ovu zbirku jedinstvenom.
Zimski prizor iz Zbirke slikarstva MUO autora Ljudevita Šestića nastao je u razdoblju pedesetih godina 20. stoljeća. Zimski krajolik oslikan je realističkim pristupom te impresionističkom interpretacijom snježnih prizora.
Sretan Božić, kolorirana litografija, Kraljevina SHS, 1921. – 1929.

Bilo da je u pitanju proslava božićnih blagdana ili iščekivanje nove godine, mjesec prosinac obilježen je slanjem najvećeg broja čestitki s dobrim željama za blagdane i još bolju novu godinu. Motivi borovih grančica ili vjenčića s ukrasima, zvončića ili pak košare s obiljem te uglavnom noćni zimski pejzaži s jelenima i srnama evociraju tradiciju i nostalgiju blagdana.

Poklonstvo kraljeva, Justus Sadeler prema slici Federica Zuccarija, kraj 16. / poč. 17. st.

Bakrorez flamanskog umjetnika Justusa Sadelera (1583. – poslije 1620.) nastao je prema slici Federica Zuccarija (1541. – 1609.) koja se nalazi na oltaru crkve San Francesco della Vigna u Veneciji. Sadeler se s obitelji krajem 16. stoljeća smjestio u Veneciji gdje je i došao u dodir s radovima talijanskih manirističkih slikara. Grafika je obrezana te joj u donjem dijelu nedostaje posveta grofu Marcu Trissinu. Ikonografski prizor Poklonstva triju kraljeva jedan je od najstarijih motiva kršćanske umjetnosti. Ranije su na prizorima Poklonstva bili prikazivani orijentalni magi, a od 12. stoljeća naovamo zamijenjeni su prikazom kraljeva. Na ovom prikazu uz Mariju koja na krilu drži dijete Isusa nalazi se i niz drugih likova. Podno nogu su joj dva klečeća kralja čija kruna se nalazi pokraj na zemlji simbolizirajući klanjanje Kristu kao „kralju kraljeva“. Prizor je smješten u ruinirani arhitektonski ambijent što je podudarno drugim prikazima manirističkog razdoblja.