Tri godine nakon što je na osnivačkoj sjednici umjetno-obrtnog muzeja Društva umjetnosti 1879. godine izložen razrađen Statut i osnova budućeg muzeja u kojemu je navedena i „strukovna knjižnica spojena s čitaonicom“, te gotovo tri desetljeća prije prve inventarizacije i katalogizacije knjižnice, kao priručno pomoćno sredstvo započeo se voditi Popis uzajmljenih knjiga (i predmeta) u Knjižnici Muzeja za umjetnost i obrt. Ovaj Popis preteča je zadužnica koje su se uvele kasnije, a na kojima je vlastoručnim potpisom, posuditelj knjige odnosno korisnik potvrđivao posudbu.

S obzirom na to da je Knjižnica prvotno utemeljena ne samo kao „sbirka za isključivu porabu umj. obrta nego i za sistematičnu pouku u povijesti umjetnosti.“ njeni prvi korisnici su i bili, danas javnosti vrlo poznati, tadašnji utemeljitelji Muzeja i Obrtne škole, te njihovi djelatnici i suradnici. Među prvim korisnicima / posuditeljima knjižnične građe bili su 1882. godine Hektor pl. Eckhel koji je na Kraljevskoj zemaljskoj obrtnoj školi predavao „arhitektonsko oblikoslovlje“ te je, između ostalih, posudio knjigu i danas čuvanu u fundusu knjižnice – Die Construction in Stein, Holz und Eisen autora Germana Wanderleya iz 1872. godine. Zamjetna su i imena poput Izidora Kršnjavija koji je posuđivao literaturu Rudolfa Eitelbergera, svojega učitelja koji je imao veliki utjecaj na njega, ili Hermana Bolléa koji je posuđivao publikacije o graditeljstvu, interijerima i slično potrebne za njegovo profesionalno djelovanje i razvoj. Josip Bauer koji je na Obrtnoj školi predavao „ornamentalno crtanje i slikanje“ kao i Ćiro Truhelka, „kustos obrtnog muzeja u Sarajevu“ jedni su od čestih korisnika Knjižnice. Uz imena posuditelja, te naslove posuđenih knjiga zabilježeni su i podatci o vremenu posudbe, kao i datum povratka građe. Sva ova imena sačuvana u Popisu uzajmljenih knjiga svjedočanstvo su čitateljskih navika i afiniteta istaknutih pojedinaca iz povijesnoumjetničke struke i šire. Popisom se razotkriva puno više od šturih podataka, on bilježi i povijest djelovanja ne samo specijalne muzejske knjižnice već i općenito čini dio povijesti knjižnica u Hrvatskoj prikazujući  knjižničnu nabavu, njenu namjenu i korisnost za djelovanje Obrtne škole i slično.

Piše: dr. sc. Antonia Došen, viša kustosica i voditeljica Zbirke grafike i Zbirke tiskarstva i knjigoveštva MUO