Odjel dokumentacije Muzeja osnovan je 1985. godine i od tada počinje intenzivno i sustavno centralizirano obrađivanje muzejske dokumentacije o muzejskoj građi. Temelje odjela postavio je ravnatelj Muzeja Vladimir Tkalčić tridesetih godina 20. stoljeća, osnovavši arhiv fotografskih negativa muzejskih predmeta i umjetnina registriranih izvan Muzeja. S vremenom se arhiv povećavao ne samo brojem, nego i vrstom medija te danas uz fond fototeke postoji i fond dijateke. Fond videoteke čine dokumentarni filmovi i TV objave o Muzeju i njegovoj djelatnosti. Hemeroteka Muzeja i dokumentacija o izložbama počele su se sustavno voditi pedesetih godina 20. stoljeća. Hemeroteku čini zbirka sistematiziranih i obrađenih novinskih članaka iz dnevnog i tjednog tiska vezanih uz djelatnost Muzeja. Dokumentacijom o izložbama obuhvaćene su sve izložbe održane u organizaciji Muzeja za umjetnost i obrt u vlastitom ili drugim prostorima, te sve gostujuće izložbe. Svi navedeni dokumentacijski fondovi obrađeni su ručno i računalno te ih je moguće pretraživati i otvoreni su za javnost.

Informatizacija Muzeja započela je još 1989. godine, zapošljavanjem prvog informatičara i nabavkom prvih računala. Od inicijalne točke, koja je značila uključivanje u tada aktualni muzejsko-galerijski informacijski sustav MUGIS pa sve do danas, MUO je koristio različite programe za obradu muzejske građe i dokumentacije, koji su bili prilagođeni potrebama Muzeja. Najrecentniji sustav za vođenje muzejske dokumentacije izgrađen je na platformi INDIGO koji svojim karakteristikama omogućuje relevantnu obradu muzejske građe i muzejske dokumentacije i odgovara suvremenim informatičkim potrebama i stremljenjima modernog muzeja.

Dokumentacijski odjel danas čine dokumentacijska i informatička služba te fotoatelijer. U Odjelu su zaposleni dokumentarist, muzejski tehničar, informatičar i dva fotografa.

Dokumentacijska služba

Antonija Dejanović, voditeljica Dokumentacijske službe, indok@muo.hr

Klaudija Martines, klaudija.martines@muo.hr

Informatička služba

Zoran Svrtan, informatičar savjetnik, voditelj Informatičke službe, zoran.svrtan@muo.hr

Foto laboratorij

Srećko Budek, viši fotograf, voditelj Foto laboratorija, srecko.budek@muo.hr

Vedran Benović, fotograf, vedran.benovic@muo.hr

Osnovana istodobno s Muzejem 1880. godine kao stručna knjižnica i zbirka ornamenata, knjižnica MUO jedna je od najstarijih specijalnih knjižnica za umjetnost i umjetnički obrt u Europi. Prema zamisli Izidora Kršnjavija, utemeljitelja i prvog ravnatelja Muzeja, uz osnovnu poduku iz povijesti umjetnosti, svojim zbirkama trebala je osigurati primjerne uzorke koji će služiti unaprjeđenju umjetničke i obrtničke produkcije. Toj svrsi služila je zbirka grafičkih uzoraka za sve vrste primijenjene umjetnosti i ornamenata karakterističnih za pojedina stilska razdoblja. Uz temeljna djela teorije i povijesti umjetnosti iz 18. i 19. stoljeća, ova jedinstvena zbirka čini inicijalni fond knjižnice formiran donacijama istaknutih članova Društva umjetnosti, te sustavnom nabavom, otkupima i razmjenom. Ovaj povijesni knjižni fond još uvijek je sačuvan u izvornom rasporedu, u interijeru koji je izveden prema projektu arhitekta Hermana Bolléa.

Od 1880. knjižnica MUO razvijala se i transformirala sukladno temeljnoj misiji Muzeja i shvaćanju njezine uloge u okviru važećih muzeoloških koncepcija. Danas, kao suvremena specijalna knjižnica, integrirajući zahtjeve suvremene muzeologije i knjižničarstva sadržajem fonda koji korespondira s muzejskim zbirkama prvenstveno je u funkciji podrške stručnom i znanstvenom radu muzejskog osoblja. Fond od 65.000 svezaka sadrži knjige, časopise i priručnike iz povijesti umjetnosti, umjetničkog obrta i srodnih područja, grafičke mape i mape uzoraka za različita obrtna umijeća, kataloge izložbi i aukcijske kataloge. Posebnu cjelinu čini zbirka starih i rijetkih knjiga od 16. do 19. stoljeća koja ima značaj muzejske zbirke.

Knjižnica Muzeja za umjetnost i obrt razmjenjuje publikacije s više od 150 srodnih ustanova u zemlji i svijetu i pretplatom nabavlja hrvatske i internacionalne stručne časopise. U skladu sa suvremenim potrebama, noviji dio knjižničnog fonda klasificira se prema UDK (Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji) i katalogizira u UNIX verziji programa CROLIST po standardu UNIMARC.

Voditeljica Odjela knjižnice, voditeljica Zbirke grafike i Zbirke tiskarstva i knjigoveštva: dr. sc. Anđelka Galić, muzejska savjetnica, znanstvena suradnica, andelka.galic@muo.hr

Praćenjem promjenjivih potreba posjetitelja za kvalitetnom kulturnom ponudom, a na osnovi visoko postavljenih stručnih i znanstvenih standarda i praćenja ukupne umjetničke produkcije, služba marketinga prilagođava plasman kulturnog proizvoda potencijalnim korisnicima uz kontinuirano prilagođavanje i poboljšanje kvalitete komunikacija i odnosa s javnošću. Muzej za umjetnost i obrt se već od ranije etablirao kao vodeća muzejska institucija i kao organizator značajnih likovnih izložbi i velikih istraživačkih kulturoloških projekata temeljenih na hrvatskoj baštini. Djelovanje službe marketinga i odnosa s javnošću u tom smislu bitno je doprinijelo poboljšanju i unaprjeđenju komunikacije Muzeja s okruženjem i afirmaciji svih muzejskih projekata. Primjenom suvremenih marketinških strategija, neki od projekata su zbog svog ukupnog stručno-znanstvenog i marketinškog pristupa imali rekordnu posjećenost i postali su iznimno uspješan “kulturni proizvod” (Secesija u Hrvatskoj). Istovremeno, Muzej za umjetnost i obrt i njegovi otvoreni i zatvoreni prostori – restoran, terase, atrij i dvorane afirmirali su se kao idealno mjesto za održavanje brojnih koncerata, promocija, prezentacija, događanja najšireg profila, za brojne umjetničke organizacije, izdavačke kuće i poslovne partnere Muzeja. Za svoje partnere Muzej je u mogućnosti ponuditi niz atraktivnih programa, od korištenja muzejskog prostora za pojedine poslovne potrebe, do sustavne promocije i partnerske suradnje na pojedinim strateškim projektima. Zahvaljujući visokoj razini organizacije, vođenja i realizacije programa, Muzej je u proteklom razdoblju uspostavio iznimnu partnersku suradnju s nizom najuglednijih hrvatskih i stranih kompanija, čijom sponzorskom potporom uspijeva realizirati i najkompleksnije izložbene projekte. U budućnosti će služba marketinga i odnosa s javnošću biti orijentirana ka daljnjem razvijanju kreativnog marketinškog partnerstva s uspješnim i društveno odgovornim kompanijama. Kao odgovor na iskazane potrebe za kvalitetnim suvenirom osnovan je MUO shop, čija je ponuda bazirana na muzejskom fundusu, a ostvarena kvalitetnom suradnjom Odjela muzejskih zbirki i Odjela marketinga. Otvoren uz izložbu Secesija u Hrvatskoj, u proteklom razdoblju pobudio je iznimno zanimanje javnosti te u potpunosti ostvario zadatak promicanja hrvatske kulturne baštine. U sklopu temeljne misije Muzeja, Odjel marketinga i odnosa s javnošću kao jedan od glavnih zadataka postavlja ostvarivanje istaknutijeg mjesta Muzeja za umjetnost i obrt na karti kulturno-turističkih odredišta Zagreba i Hrvatske, čemu će zacijelo pridonijeti i priznanje Superbrands Croatia dodijeljeno Muzeju za 2009. godinu.

KONTAKTI:

T. + 385 1 4882 123 F. + 385 1 4826 917 marketing@muo.hr

Andrea Gerenčer, voditeljica Odjela za marketing i PR, andrea.gerencer@muo.hr, 01 4882 114

Marija Jurkić, stručna suradnica za marketing marija.jurkic@muo.hr, 01 4882 131

Odjel zbirki sustavno prikuplja, obrađuje, izlaže i publicira muzejsku građu. Zahvaljujući razvojno usmjerenom oblikovanju fundusa, Muzej za umjetnost i obrt kroz 130 godina djelovanja i pripadajućih faza muzeološkog razvoja, sustavno je razvijao svoje zbirke, reorganizirao postojeće i osnivao nove. Danas ovaj odjel čuva više od 100.000 predmeta, raspoređenih u dvadeset sljedećih zbirki: arhitekture, bjelokosti, devocionalija, starije i novije fotografije, fotografskog pribora, grafičkog dizajna, grafike, glazbenih instrumenata, keramike, skulpture, metala, namještaja, oslikane kože, produkt dizajna, satova, slikarstva, stakla, tekstila (mode i modnog pribora), tiskarstva i knjigoveštva, te zbirka varia.

U recentnom Stalnom postavu Muzeja otvorenom 1995. godine prezentirano je više od 3000 predmeta iz fundusa. Zbog prostornog ograničenja te zbog osjetljivosti materijala, u stalnom postavu nisu zastupljeni predmeti iz zbirki novije fotografije i fotografskog pribora, arhitekture, grafike te iz zbirke varia, koje ovdje predstavljamo.

Zbirka fotografija Muzeja za umjetnost i obrt utemeljena 1939. godine, danas je organizirana u tri podzbirke: starija fotografija, novija fotografija i fotografska oprema. U podzbirci starije fotografije prikupljaju se i čuvaju fotografska ostvarenja od pojave prvih fotografa u Hrvatskoj sredinom 19. st. do 1950-ih. Odabrana djela hrvatskih fotografa, nastala u vremenu od 1950. godine do danas sabrana su u podzbirci novije fotografije. U dijelu zbirke fotografske opreme čuvaju se fotografske kamere, s pripadajućim priborom, izrađene u vremenu od 1850. godine do kraja 20. stoljeća.

Od 1960-ih, usporedno s ostvarenim fotografskim izložbama, oblikuje se i fundus novije fotografije, pri čemu se donacija potvrđuje kao dominatan oblik nabave fotografske građe.

Nakon izložbe 100 godina fotografije u Hrvatskoj (1840. – 1940.) formiran je nukleus današnje podzbirke novije fotografije MUO, kroz donacije istaknutih hrvatskih fotografa, među kojima ističemo Tošu Dabca, Mladena Grčevića, Marijana Szaba, braću Brkan i Ota Hohnjeca. 1970-ih prikupljene su i fotografije Joze Četkovića, Aleksandra Kukeca, Branka Balića, Petra Dabca, Enesa Midžića, Zlate Vucelić, Zvonimira Malusa, Krešimira Tadića i Nine Vranića. Djela predstavnika tada mlade generacije fotografa – Josipa Klarice, Ivana Posavca, Željka Borčića i Stephana Lupina – obogaćuju muzejski fundus 1980-ih.

Podzbirka novije fotografije značajno je obogaćena u drugoj polovini devedesetih godina prošlog te u prvom desetljeću ovog stoljeća opusima Mladena Grčevića, Milana Pavića, Fernanda Soprana, Zlate Laure Mizner, Andrije Orlića, Marije Braut, Bolte Ranilovića, te izborom djela Mladena Tudora, Krešimira Tadića, Mie Vesovića i Luke Mjede. Kroz djela autora zastupljenih u fundusu novije fotografije MUO moguće je sagledati dominatna poetska usmjerenja u hrvatskoj fotografiji proteklih šest desetljeća: od završnog perioda socijalističkog realizma i usporedne pojave avangardnih tendencija, porodice čovjeka Edwarda Steichena, subjektivne fotografije, novinske fotografije i časopisa Globusa i Poleta do pluralizma postmoderne potvrđene u raznovrsnosti autorskih izraza i tehničke obrade fotografske slike.

Zbirka predmeta fotografske opreme osnovana je 1939. godine na poticaj Vladimira Tkalčića, dugogodišnjeg ravnatelja MUO i vrsnog fotoamatera. Sastoji se od oko 2300 predmeta na temelju kojih možemo pratiti razvoj fotografske opreme od fotografskih kamera iz vremena otkrića do digitalnih kamera.

Prve akvizicije za zbirku grafike datiraju još iz 1885. godine, kada je Izidor Kršnjavi sredstvima biskupa Strossmayera, na aukciji ostavštine katalonskog slikara i kolekcionara Mariana Fortunyja u Parizu, za muzejski fundus nabavio „više stotina bakroreza i drvoreza“. Desetljećima pridružena zbirci slikarstva, kao jedan od “novijih odjela” zbirka grafike uređena je i otvorena javnosti 1939. godine, u prigodi obilježavanja šezdesete obljetnice Muzeja.

U fundusu formiranom otkupima i donacijama zastupljena su ostvarenja europske i domaće grafičke produkcije u obuhvatnom vremenskom rasponu od 16. do 21. stoljeća. Bilo da je riječ o autorskoj ili prijevodnoj grafici, u cjelini europske grafike najbrojnije su zastupljena djela majstora francuske, talijanske i flamanske škole, od kojih se pojedini primjerci ističu umjetničkom vrijednošću i iznimnom kvalitetom izvedbe. U cjelini hrvatske grafike, uz ostvarenja umjetnika koja spadaju u sam vrh hrvatske grafičke produkcije (M. Kraljevića, T. Krizmana, M. Cl. Crnčića, Lj. Babića, M. Trepšea, Z. Šulentića, S. Glumca, A. Kinerta…), zastupljena su i brojna ostvarenja suvremenih hrvatskih umjetnika.

Premda su arhitektonski nacrti, fotografije i makete sakupljani za muzejski fundus još od početka 20. stoljeća, u zasebnu su zbirku arhitekture objedinjeni tek 1980-ih godina. Danas se u zbirci arhitekture nalazi više od tisuću radova gotovo svih autora koji su imali važnu ulogu na hrvatskoj arhitektonskoj sceni od razdoblja neostilova na kraju 19. stoljeća do najnovijeg vremena. Posebne cjeline unutar zbirke čine fotografije i nacrti donirani muzeju poslije arhitektonskih i izložaba na kojima je arhitektura imala zasebnu dionicu – Svjetske izložbe u Parizu 1925., izložbe Arhitektura u Hrvatskoj 1945. – 1985., Arhitektura 70ih godina u Hrvatskoj. Problemi, pojave i tendencije, 12 prijedloga Zagrebu 1992. za Zagreb 1994. Zbirka se kontinuirano popunjava i radovima najmlađe generacije hrvatskih arhitekata.

Zbirka varia čini mali dio fundusa MUO, ali je sastavljena od građe koja ga upotpunjuje i obogaćuje s obzirom na tip muzeja koji se temelji na produkciji umjetničkog obrta. Sastoji se od gotovo 350 predmeta, a glavninu čini pribor za pušenje – lule, cigaretnici, šibičnjaci, burmutice i sl. Većina predmeta je strane provenijencije, a datira od 18. do 20. stoljeća. Kriterij pripadanja ovoj zbirci je materijal izrade, pa se stoga dio te građe nalazi i u ostalim zbirkama (zbirci metala, keramike, bjelokosti…). Osim pribora za pušenje, jedan dio zbirke varia, među ostalim, čine drvene ljekarničke posude.

Praćenjem promjenjivih potreba posjetitelja za kvalitetnom kulturnom ponudom, a na osnovi visoko postavljenih stručnih i znanstvenih standarda i praćenja ukupne umjetničke produkcije, služba marketinga prilagođava plasman kulturnog proizvoda potencijalnim korisnicima uz kontinuirano prilagođavanje i poboljšanje kvalitete komunikacija i odnosa s javnošću. Muzej za umjetnost i obrt se već od ranije etablirao kao vodeća muzejska institucija i kao organizator značajnih likovnih izložbi i velikih istraživačkih kulturoloških projekata temeljenih na hrvatskoj baštini. Djelovanje službe marketinga i odnosa s javnošću u tom smislu bitno je doprinijelo poboljšanju i unaprjeđenju komunikacije Muzeja s okruženjem i afirmaciji svih muzejskih projekata. Primjenom suvremenih marketinških strategija, neki od projekata su zbog svog ukupnog stručno-znanstvenog i marketinškog pristupa imali rekordnu posjećenost i postali su iznimno uspješan “kulturni proizvod” (Secesija u Hrvatskoj). Istovremeno, Muzej za umjetnost i obrt i njegovi otvoreni i zatvoreni prostori – restoran, terase, atrij i dvorane afirmirali su se kao idealno mjesto za održavanje brojnih koncerata, promocija, prezentacija, događanja najšireg profila, za brojne umjetničke organizacije, izdavačke kuće i poslovne partnere Muzeja. Za svoje partnere Muzej je u mogućnosti ponuditi niz atraktivnih programa, od korištenja muzejskog prostora za pojedine poslovne potrebe, do sustavne promocije i partnerske suradnje na pojedinim strateškim projektima. Zahvaljujući visokoj razini organizacije, vođenja i realizacije programa, Muzej je u proteklom razdoblju uspostavio iznimnu partnersku suradnju s nizom najuglednijih hrvatskih i stranih kompanija, čijom sponzorskom potporom uspijeva realizirati i najkompleksnije izložbene projekte. U budućnosti će služba marketinga i odnosa s javnošću biti orijentirana ka daljnjem razvijanju kreativnog marketinškog partnerstva s uspješnim i društveno odgovornim kompanijama. Kao odgovor na iskazane potrebe za kvalitetnim suvenirom osnovan je MUO shop, čija je ponuda bazirana na muzejskom fundusu, a ostvarena kvalitetnom suradnjom Odjela muzejskih zbirki i Odjela marketinga. Otvoren uz izložbu Secesija u Hrvatskoj, u proteklom razdoblju pobudio je iznimno zanimanje javnosti te u potpunosti ostvario zadatak promicanja hrvatske kulturne baštine. U sklopu temeljne misije Muzeja, Odjel marketinga i odnosa s javnošću kao jedan od glavnih zadataka postavlja ostvarivanje istaknutijeg mjesta Muzeja za umjetnost i obrt na karti kulturno-turističkih odredišta Zagreba i Hrvatske, čemu će zacijelo pridonijeti i priznanje Superbrands Croatia dodijeljeno Muzeju za 2009. godinu.

KONTAKTI:

RADIONICA ZA METAL, STAKLO I KERAMIKU

Goran Budija, restaurator, goran.budija@muo.hr 01 4882 128

Ana Stolar, restaurator, ana.stolar@muo.hr 01 4882 128

RADIONICA ZA SLIKE I SKULPTURE

Ksenija Pintar, viši restaurator, ksenija.pintar@muo.hr 01 4882 142

mr. art. Jasminka Podgorski, restaurator savjetnik, jasminka.podgorski@muo.hr 01 4882 129

RADIONICA ZA TEKSTIL

Iva Čukman, restaurator savjetnik, iva.cukman@muo.hr 01 4882 133

Antonina Srša, restaurator savjetnik, antonina.srsa@muo.hr 01 4882 133

RADIONICA ZA NAMJEŠTAJ

Robert Brdarić, preparator, robert.brdaric@muo.hr 01 4882 112

Koncipirajući Muzej za umjetnost i obrt kao “zavod koji mora zanatlijama dati priliku da se zornom poukom naobraze i usavrše” i određujući ga “sredstvom za poučavanje u umjetničkoj stilistici i povijesti umjetnosti ne samo na Sveučilištu nego i na budućim obrtničkim školama“, Izidor Kršnjavi je u Statutu i osnovi budućeg muzeja u same njegove temelje ugradio važan segment edukacije, koji će neprekidno biti prisutan prateći suvremena kretanja u muzejskoj pedagogiji.

Malina Zuccon Martić, muzejski pedagog savjetnik 

KONTAKTI

edukacija@muo.hr  01 4882 126

Iva Novak, muzejski pedagog, kustos, iva.novak@muo.hr 01 4882 135

Marta Kuliš Aralica, muzejski pedagog, marta.kulis.aralica@muo.hr 01 4882 126

Vedrana Ceranja vedrana.ceranja@muo.hr 01 4882 126