U Knjižnici Muzeja za umjetnost i obrt, među zaštićenom građom smještenom u čitaonici nalazi se i mapa s radovima Augusta Posilovića (1846. – 1935.). Ovaj crtač i slikar koji je u svojem radu primjenjivao stilizirani narodni ornament nastojao je stvoriti hrvatski narodni stil u duhu s vremenom na prijelazu 19. u 20. stoljeće kada je on bio iznimno populariziran. Među njegovim nacrtima za diplome, čestitke i slično, nalazi se i rukom crtana spomenica Presvietlomu gospodinu Dr. Isidoru Kršnjaviju odjelnomu predstojniku Kraljevske zemaljske vlade za bogoštovje i nastavu prigodom otvorenja Velike kraljevske donjogradske gimnazije zagrebačke. Spomenica je, kako i natpis na njoj svjedoči, nastala povodom otvorenja donjogradske gimnazije 1895. godine na današnjem Rooseveltovu trgu (u zgradi Muzeja Mimare). Zbog brojnosti đaka Klasične (gornjogradske) gimnazije na Katarininom trgu bilo je nužno otvoriti još jednu klasičnu gimnaziju. Isidor Kršnjavi kao predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu u razdoblju od 1891. do 1895. je proveo mnogobrojne reforme, a ponajviše je ostao zapamćen po podizanju i obnovi školskih ustanova i crkava.

Naslovnica spomenice je, uz navedeni natpis / naslov, bogato ornamentirana pravim herbarijem punim različitih florealnih ukrasa po načelu horror vacui. Natpis je flankiran dvama stupovima: na lijevomu je na tijelu stupa napisano BOGO / ŠTOVJE, dok se na desnomu nalazi NASTA / VA. Stupovi su oblikovani u skladu s napisima, tako da se lijevo nalazi prikaz s likom sv. Izidora iza kojega se naziru likovi Bogorodice s Djetetom i još jedna figura, dok je desno alegorijski prikaz znanosti u liku žene koja drži knjigu s natpisom ZNANOST JE MOĆ, i nagog dječačića uz njene noge koji drži globus. Kapiteli ovih dvaju stupova zaključeni su glavom krilatog anđela odnosno sovom i puttima. U gornjem dijelu naslovnice je anđeo sa srcolikim štitom na kojemu se nalazi grb tadašnjih hrvatskih zemalja.

Uz ovu spomenicu u mapi se nalazi i ona Zavoda za gluhonijeme i slijepe na kojoj se, uz hvalospjev zaslugama Isidoru Kršnjaviju koji ga je osnovao („…muž pun ljubavi i zanosa za znanost i umjetnost, muž koji je sav svoj život posvetio prosveti i napredku svoga naroda, muž pronicava veleuma, koji je hrvatski narod, a napose glavni grad Zagreb, usrećio tolikim koristnim kulturnim zavodima…“) navode i ostale ustanove odnosno škole koje su formirane u njegovo vrijeme i njegovom inicijativom. Tako su se zahvaljujući Isidoru Kršnjaviju otvorile Ženska stručna škola, Družtvo umjetnosti, Ženski licej, Obrtna škola, Tkalačka škola, Košaračka škola, a i Umjetno-obrtni muzej tj. naš Muzej za umjetnost i obrt.

Piše: dr. sc. Antonia Došen, viša kustosica i voditeljica Zbirke grafike i Zbirke tiskarstva i knjigoveštva MUO