Sretan vam Svjetski dan čokolade!
Od svih dana u godini, sigurni smo da je mnogima ovaj jedan od najdražih. Na današnji dan je sve dopušteno. Možete se upustiti u pustolovine isprobavanja raznih čokolada bez grižnje savjesti ili možete otići korak dalje i sami napraviti svoju čokoladu. Sigurno vam je prošlo kroz glavu kako je to možda kompliciran zahvat, ali mi ćemo vam odati tajnu jednostavnog recepta kako napraviti svoju ukusnu, domaću čokoladu.
Prije nego se upustimo u izradu, donijet ćemo vam i par zanimljivih činjenica o čokoladi. Čokolada postoji od pamtivijeka. Pretpostavlja se da njezini korijeni sežu čak 2.600 godina u prošlost. Drevne civilizacije poput Maya i civilizacije starog Meksika priređivale su slavlja u čast boga kakaa Ek Chuaha tijekom kojih bi se prinosile životinjske žrtve i dijelili pokloni. Maye su čak zrna kakaovca koristile kao sredstvo plaćanja. Latinski naziv kakaovca je Theobroma cacao što znači hrana bogova. Španjolski konkvistador Hernán Cortés prvi je u osvajanju Južne Amerike pokazao zanimanje probavši Xocolatl – toplu, gorku i ljutu tekućinu od kakaovog zrna koju mu je ponudio astečki vladar Montezuma. Asteci su konzumirali čokoladu na malo drugačiji način od čokoladu kakvu poznajemo danas. Čokoladni napitak pili su zagrijan i bez trunke slatkoće, ali su dodavali razne začine poput vanilije i čilija. Tek će Europljani kasnije od čokolade napraviti slatkiš. U Nizozemskoj je patentirana hidraulična preša kojom se zrna kakaovca mrve u kakao prah, a potom je u Engleskoj otkriveno kako miješati kakao prah sa šećerom i rastopljenim kakao maslacem iz čega je nastala čvrsta čokolada kakvu poznajemo danas. U Švicarskoj su započeli eksperimentirati s već poznatim receptom dodavajući mlijeko te je nastala prva mliječna čokolada… njam, njam… Nakon toga razvijaju se brojne finese poznatog recepta pa nam se danas nude razne varijacije na temu. I tako je čokolada postala najčešće kupljeni poklon na svijetu.
Osim što je svi vole, postoji niz zanimljivih činjenica koje se uz nju vežu kao npr. da sadrži:
- aminokiselinu koja sudjeluje u proizvodnji serotonina, a topljenje čokolade u ustima proizvodi proizvodnju endorfina koji su oboje prirodni hormoni sreće,
- feniletilamin, tvar koja se nalazi u mozgu, posebno kod zaljubljenih osoba, a pretvara se u dopamin u centrima za zadovoljstvo,
- visoke količine antioksidansa, koje pridonose smanjenju rizika od najrazličitijih bolesti pa i raka (tamna čokolada sadrži više antioksidanata nego borovnice, pravi čaj ili crno vino),
- male količine anandamida koji je prirodni opijat.
Postoje također i neke zablude koje se vežu uz čokoladu, a koje su neosnovane:
- da uzrokuje karijes jer neke tvari u čokoladi čak usporavaju kvarenje zuba,
- da uzrokuje akne dok niz istraživanja ukazuje drugačije,
- da čokolada deblja – naime, kao i sa svime ostalim, bitna je umjerenost, ali zanimljivo je da kockica-dvije čak sprečavaju prejedanje u krizama i zadovoljavaju želju,
- da povećava razinu kolesterola, a zbog sastava koji sadrži kakao maslac, čokolada čak može djelovati tako da snizuje razine kolesterola u krvi,
- da izaziva ovisnost, što je netočno jer neki ljudi jednostavno imaju jače izražen apetit za čokoladu od drugih, a česta konzumacija čokolade može postati navika koja osigurava užitak i energiju, ali samo jedenje čokolade ne može postati ovisnost,
U Hrvatskoj se čokolada počela proizvoditi u Zagrebu u tvornici Union, početkom 20 st., a nešto kasnije i u Požegi. Nedugo zatim kreće izrada i proizvodnja izvornih hrvatskih čokoladnih proizvoda poput Bajadera i Griotta. U Zagrebu su se osnovale i nove tvornice, kao što su Grič i Mirim. Za vrijeme Drugog svjetskog rata proizvodnje čokolade nije bilo. Nakon rata dolazi do fuzije zagrebačkih tvornica u Union i naposljetku spajanja s tvornicom keksa i vafla Josip Kraš u novo poduzeće pod imenom Kraš d.d. Tvornica u Požegi nastavlja svoj rad pod imenom Zvečevo, a čokolada se počinje proizvoditi i u Kanditu u Osijeku.
Zbirka grafičkog dizajna MUO sadrži brojna rješenja omota iz samih početaka proizvodnje čokolade tvornice Kraš počevši s 1960-ima.



Povodom Svjetskog dana čokolade, a inspirirani omotima iz fundusa MUO, predlažemo vam da izradite izvrstan poklon za sve prigode: vašu home-made čokoladu u omotu koji ćete sami dizajnirati!
Sastojci i recept za čokoladu:
¼ šalice kokosovog ulja
½ šalice kakao maslaca
½ žlice ekstrakta od vanilije
1 i pol šalica sirovog kakao praha
¼ šalice javorovog sirupa ili meda
½ šalice krupno mljevenih lješnjaka
U dubljoj posudi pomiješajte kokosovo ulje i kakao maslac te ih na niskoj temperaturi otopite. Maknite s vatre i dodajte vaniliju, kakao i sirup. Promiješajte, a zatim dodajte i mljeveni lješnjak. Ovisno o preferencijama, naravno, možete usitniti i bademe, dodati grožđice, sušene brusnice, đumbir ili slično.
Ulijte smjesu u dublju posudu obloženu papirom za pečenje. Neka smjesa stoji u zamrzivaču 15 minuta. Izvadite je, pospite mljevenim lješnjacima i vratite zamrzivač na još 10-15 minuta. Čokoladu čuvajte u frižideru.
Za dizajn ambalaže će vam biti potreban bilo kakav ukrasni ili šareni papir i flomaster.
Omot možete napraviti tako da dizajnirate logo od vlastitog imena po uzoru na našu ambalažu ili možda personalizirate ambalažu na način da ispišete na njoj poruku za osobu kojoj je čokolada namijenjena.



Pedagoški odjel MUO