Drage naše male pjesnikinje i umjetnice,
osim što odbrojavamo sitno do prvog dana proljeća, 21. ožujka obilježit ćemo još jedan veliki dan – Svjetski dan poezije (World Poetry Day) kojeg je još 1999. godine proglasio UNESCO.
Kreativno stvaralaštvo nerijetko nadilazi stroge podjele umjetničkih grana, medija i tehnika, pa stoga nije neobično da su, primjerice, arhitekti ujedno likovni umjetnici, redatelji glazbenici, slikari dizajneri – ili pak pjesnici! Povijest kulture prepuna je zanimljivih spojeva kreativnih zanimanja, a pamti i mnoge umjetnice koje su ostavile značajan trag u različitim područjima umjetničkog stvaralaštva. Jedna od njih je i Cata Dujšin-Ribar (1897. – 1994.), slikarica i pjesnikinja čije se slike nalaze i u fundusu Muzeja za umjetnost obrt.
Milan Pavić, Cata Dujšin-Ribar, fotografija, 1984.
Slikarske teme kojima se Cata (Katarina) posebno posvetila bili su portreti (o kojima smo više saznali prošloga tjedna), krajolici i mrtve prirode. Iako zvuči pomalo sablasno, mrtva priroda nije nimalo strašna! Riječ je o prikazu neživih, odnosno nepokretnih predmeta – poput cvijeća, voća i povrća, uporabnih predmeta, posuđa i drugog – koji su složeni u posebnu cjelinu. Temi mrtve prirode tako pripada i slika Cvijeće zla (oko 1960.) koju je Cata Dujšin-Ribar naslikala u tehnici ulja na platnu. Kasnije Catino stvaralaštvo, kojem pripada i ova slika, često se opisuje kao lirsko i ekspresivno. Kada kažemo da je slikarstvo „lirsko“, mislimo da podsjeća upravo na poeziju, odnosno da se prizori prikazuju prvenstveno kroz osjećaje i doživljaje. Odlika „ekspresivnosti“ također podrazumijeva izražavanje nekog unutarnjeg stanja umjetnika, a potez kista tada je obično vrlo snažan, naglašen, pa i dramatičan. Premda slika doista prikazuje cvijeće, zloslutni prizvuk u njenom nazivu zasigurno nije slučajnost! I sama pjesnikinja, Cata je sliku naslovila prema istoimenoj zbirci poezije velikog francuskog pjesnika Charlesa Baudelairea.
Cata (Katarina) Dujšin-Ribar, Cvijeće zla, ulje na platnu, oko 1960.
Zašto Cata povezuje pjesničku zbirku sa svojim slikarstvom, te kakva nova značenja njezina slika dobiva tim spojem? Kako sve možemo povezati poeziju i slikarstvo – temama, motivima, izrazom? Spoj poezije i slikarstva otvara nam mnoga pitanja, pa vas za današnji kreativni zadatak potičemo da i sami jednu pjesmu pokušate prenijeti u sliku! Možda ste u školi čitali pjesme Dobriše Cesarića, Grigora Viteza, Dragutina Tadijanovića, Luke Paljetka… Odlučite se za jednu, pa se upitajte: Kakve boje ova pjesma izaziva u meni? Tople, hladne… Jesu li na platno ili papir nanesene jako i gusto, ili nježno i prozirno? Izaziva li svaki stih drugačije osjećaje – mijenjaju li se moji osjećaji kroz pjesmu? Što iz te pjesme želim prikazati, koji prizor, koju pjesničku sliku? Slikanje uljanim bojama, kao što je činila Cata, ipak je malo zahtjevnije, pa preporučujemo da koristite tempere te deblji papir koji dobro upija vlagu!
Veselimo se vašim slikarskim pjesmama koje nam možete poslati na e-mail: edukacija@muo.hr!
P. S. Želite li saznati više o stvaralaštvu i životu Cate Dujšin-Ribar, u Muzeju Grada Zagreba trenutno je otvorena izložba „Catino 20. stoljeće“ koju možete pogledati do kraja ožujka! Cata je bila i članica Kluba likovnih umjetnica, prvog takvog udruženja na ovim prostorima, a izložbu posvećenu Klubu Muzej za umjetnost i obrt priprema već za ovu jesen!