Klasicizam (franc. classicisme, prema lat. classicus: koji pripada najvišoj klasi) je stil u likovnim umjetnostima, književnosti i glazbi kojemu je središnji uzor umjetnost klasične Grčke i Rima, a glavno načelo zahtjev za objektivnošću, strogošću oblika i jednostavnošću. Izraz klasicizam koristi se za dva razdoblja u razvoju europske likovne umjetnosti: starije (XVI. – XVII. st.) i mlađe (1760. – 1830.). Starije razdoblje naziva se i Palladijev klasicizam, a mlađe razdoblje se u pojedinim zemljama naziva i neoklasicizam. U hrvatskom jeziku, kada govorimo o klasicizmu, mislimo na razdoblje od oko 1760. do 1830. Riječ je o razdoblju koje se pojavilo kao reakcija na raskošnost i dinamičnost baroka te pretjeranost i ekstravaganciju rokokoa, također kao posljedica arheoloških otkrića antičkih spomenika – posebno otkrića u Herkulaneju i Pompejima u Italiji. Njegova popularnost brzo se proširila kada su se mladi europski aristokrati vratili kući s Grand Tour-a u svoje matične zemlje s novootkrivenim grčko-rimskim idealima.
Glavno je načelo traženje antičkih ideala ljepote. Klasicizam je odraz traženja novih smirenih oblika i novog izraza. Primjenjuju se točne i precizne mjere za pojedine arhitektonske dijelove i njihove međusobne odnose, koriste se stupovi, profilacije i antički ornamenti. U vrtnoj arhitekturi prirodni, pejzažni (engleski) park postaje dominantan u cijeloj Europi. Slikarstvo obilježavaju antičke teme, precizan crtež, plastičnost likova, jasna kompozicija i suzdržane boje, a skulpturu mirnoća stava, jednostavnost obrisa i modelacije.
Nosioci ideje klasicizma bili su prije svega arheolozi i povjesničari umjetnosti, poklonici klasične antike. U Engleskoj je u klasicizmu od W. Kenta, arhitekta, počeo u engleskoj arhitekturi prevladavati strogi klasicizam koji se čvršće vezao uz grčke uzore. Razvoj i domet europskoga klasicizma ilustrira veći broj arhitektonskih spomenika u drugim zemljama: u Francuskoj, Italiji i Njemačkoj gdje su najbolji primjeri ostvarena u graditeljstvu. Međutim, možda je najjasnije došao do izražaja u skulpturi.
Specifični oblici klasicizma razvijali su se u Francuskoj, u prvom redu u dekoraciji, pokućstvu i modi, stilovi directoire i empire. Pod utjecajem engleskoga klasicističkoga graditeljstva nastao je u nekadašnjim engleskim kolonijama i u Americi tzv. kolonijalni stil. U Srednjoj Europi nakon Napoleonovih ratova slijedio je specifičan razvoj klasicizma u sklopu građanske umjetnosti, osobito umjetničkoga obrta, obuhvaćen pojmom bidermajer.
U stalnome postavu Muzeja za umjetnost i obrt dvorana posvećena klasicizmu također je ilustrirala vraćanje strogim formama antike. Izloženi namještaj ilustrirao je glavne karakteristike klasicističkog oblikovanja – jednostavnost, mirnoću, simetričnost, jasno i strogo raščlanjivanje konstruktivnih elemenata. Općeniti ornamentalni repertoar čine antički motivi koji se javljaju na različite načine u različitim materijalima (kanelire, girlande, vaze, lovorov vijenac, rogovi obilja itd.). U Hrvatskoj se u to vrijeme povećao i broj majstora koji su djelovali pa se na taj način i broj primjeraka proizvedenih u zemlji povećao – što je prezentirano zastupljenošću u stalnome postavu. Širenju novog stila doprinose razni načini dodatne naobrazbe majstora. U stalnome postavu su također bile zastupljene i razne posude u obliku antičkog posuđa, na tanjurima i posudama nalazile su se scene iz Rimske i Grčke povijesti – izvrstan primjer je servis za čaj koji prikazuje ruševine Pompeja.
Satovi često imaju ukrašene glazbene mehanizme koji su funkcionirali na principu valjaka sa zaticima. Izloženi su bili i primjerci koji su nosili čiste oznake klasicizma 18. st., ali i oni s tendencijama razdoblja ranog bidermajera. Takve značajke nose radovi domaćih srebrnara: jedan od njih je Vinko Lehman. Sačuvani predmeti svjedoče o visokoj kvaliteti, majstorstvu i produktivnosti.
Izvori:
Galić, Anđelka; Gašparović, Miroslav (ur.). 2010. Muzej za umjetnost i obrt: Vodič. Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, 2022. Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Zuccon Martić, Malina. 2018. Vodič za mlade ili Kako se osjećati dobro u Muzeju za umjetnost i obrt. Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.