Godine 1917. ravnateljstvo Muzeja za umjetnost i obrt „izdalo“ je Katalog knjižnice MUO sačuvan do danas u rukopisu. Inventarizacija, signiranje knjiga i katalogizacija knjižnice su, prema uputama Kr. zemaljske vlade iz 1905. godine, dovršeni 1911. Ovaj mjesni katalog – inventar bio je razvrstan po strukama, a unutar svake struke po alfabetu autora. U „nekolikim objašnjenjima i uputama“ na samom početku rukopisa kataloga daju se podatci o vrsti knjižnice i odabiru knjižnične građe koja će se prikupljati. Naglašeno je kako je podjela knjižne građe na određene skupine uvjetovana korisnicima knjižnice, a to su ponajprije polaznici i predavači Obrtne škole kao i tadašnje njoj pripojene „gradjevno stručne škole“. Na kraju kataloga sastavljen je i Imenik s naznakom „na kojoj je stranici djelo kojega autora zabilježeno.“ Katalog ukupno sadrži 538 stranica. Na temelju ovog najstarijeg sačuvanog kataloga zasnovana je i prva inventarna knjiga knjižnice Muzeja za umjetnost i obrt iz 1934. godine.
„Nekolika objašnjenja i upute.
Knjižnica ‘Muzeja za umjetnost i obrt’ je strukovna knjižnica. Radi toga izlučena su iz nje gotovo sva djela, koja nijesu strogo znanstvene ili strukovno naobrazbene prirode. Ako je još koje takovo djelo ostalo, onda je to stoga, što za sada nije bilo moguće nabaviti drugo, koje bi moglo posvema nadomjestiti ono zaostalo. Sva su djela u knjižnici Muzeja za umjetnost i obrt razvrstana u ovih sedamnaest skupina:
- Umjetnost (oznaka U.),
- Arhitektura savremena (A.),
- Zgradarstvo (Z.),
- Enciklopedije (E.),
- Povijest arhitekture (Ap.),
- Pomoćne znanosti(Pz.),
- Dekorativno slikarstvo (Sd.),
- Kiparstvo i klesarstvo (K.),
- Tekstil (T.),
- Kovinarstvo (Kv.),
- Društva, muzeji (Dm.),
- Nošnje (N.),
- Drvodjelstvo (D.),
- Obrt umjetnički (O.),
- Keramika (Kr.),
- Periodika (P.),
- Slikarstvo (S.).
Kao što se već iz ovoga vidi, nije kod razabiranja djela u skupine proveden jedan (strogo naučni ili koji drugi) princip, nego se pri stvaranju skupina pomišljalo u prvom redu na praksu. (…) Ako knjižnica Muzeja za umjetnost i obrt i nije knjižnica obrtne škole, u prirodi je samoga snošaja, da ta knjižnica vodi računa o potrebama obrtne škole, pak je prema tomu onda udešeno i razabiranje djela u skupine. S obrtnom je školom spojena i gradjevno stručna škola na kojoj nauke o arhitekturi, zgradarstvu i povjesti arhitekture zapremaju odlučno mjesto i radi toga je prirodno, da se pri razabiranju djela u skupine i na potrebe te škole pomišljalo.“
Povijesni dio knjižnice sačuvan je do danas u svome izvornom rasporedu u skladu s uputama prvog kataloga – knjige su razvrstane po veličini i složene u pretince ormara, a zatim su dodijeljene signature koje su se sastojale od rimskog broja za ormar, velikog slova alfabeta za pretinac i tekućeg arapskog broja unutar pojedinog pretinca za svaki svezak.
Piše: dr. sc. Antonia Došen, viša kustosica i voditeljica Zbirke grafike i Zbirke tiskarstva i knjigoveštva MUO