Od 22. do 27. travnja 2024. diljem Hrvatske održava se Festival znanosti, manifestacija koja više od dvadeset godina približava javnosti znanost i znanstveno razmišljanje. Muzej za umjetnost i obrt također se uključio u program Festivala te smo se zajedno upitali što znanost znači u suvremenom životu i zamislili kako bi izgledala kao osoba.

Povodom Festivala znanosti, današnji smo kreativni zadatak posvetili upravo pitanju kako bismo danas zamislili personifikaciju Znanosti? No, što je to personifikacija? Personifikacija je predočivanje nekog apstraktnog pojma, vrijednosti, pojave ili stvari u liku osobe, odnosno pridavanje ljudskih osobina nečemu neživome. Personifikacije su česta tema likovnih umjetnosti pa su tako umjetnici stoljećima u ljudskom liku prikazivali pojave i ideje poput godišnjih doba, rijeka i planina, vrlina i mana, umijeća i slično. Što pojedina personifikacija predstavlja prepoznajemo uz pomoć atributa, simbola koji nam pomažu povezati apstraktne ideje i stvarni svijet. Proučavanjem personifikacija, njihovih atributa i značenja se, između ostalog, bavi ikonologija, jedna od metoda povijesti umjetnosti.

Prikazi personifikacija bili su česta tema u doba renesanse i baroka pa nije neobično što su ljudi onoga vremena počeli bilježiti što pojedine personifikacije predstavljaju i kako ih predočiti. Krajem 16. stoljeća u Italiji je objavljena knjiga Cesara Ripe nazvana Iconologia (Ikonologija), koja je bila svojevrsni priručnik za likovno prikazivanje stvari, pojava i ideja. Uz mnoge pojmove, Ripa je zabilježio i opis Znanosti: „Žena s krilima na glavi, u desnoj ruci neka drži zrcalo, a u lijevoj kugli na kojoj neka bude trokut“.* Krila u prikazu Znanosti simboliziraju uzdizanje uma iznad svakodnevnih stvari, a ogledalo mogućnost uočavanja onog bitnog, ključnog u njima. Kugla pokazuje kako Znanost teži jedinstvenim zaključcima, dok trokut označava tri osnovne linije geometrijskog lika te tri elementa rečenice.

*Preuzeto iz: Cesare Ripa, Ikonologija, Laus, Split, 2000., str. 564.

Giovanni Fabris (grafičar), Giovanni Battista Cipriani (inventor), Znanost, Italija, 18. st., bakropis (Zbirka grafike: MUO 4698)

Dvjestotinjak godina kasnije, grafičar Giovanni Fabris, prema predlošku umjetnika Giovannija Battiste Ciprianija, prikazao je personifikaciju Znanosti u tehnici bakropisa, koji se danas čuva u Zbirci grafike Muzeja za umjetnost i obrt. Već ste naučili što je to grafika te da grafički prikaz nastaje s pomoću matrice, ploče u koju je neka slika urezana, a zatim premazana bojom te otisnuta na papir ili na neku drugu podlogu. Znanost je ovdje prikazana kao mlada žena, u odjeći iz antičkih vremena, koja upućuje dječaka s otvorenom knjigom, pokazujući na hram na akropoli („gornjem gradu“) u pozadini.

Potaknuti opisom Znanosti Cesara Ripe i grafikom Giovannija Fabrisa, zamislimo kako bi personifikacija Znanosti izgledala danas! Prije nego započnemo, zapitajmo se koje vrijednosti znanost danas promiče i kakva želimo da bude? Zatim se zapitajmo kojeg bi roda Znanost bila, i koje dobi? Bi li, primjerice, bila starija, mudra žena ili možda mladić pun novih ideja? Što bi nosila od odjevnih predmeta – laboratorijsku kutu, radno odijelo…? Koje bi atribute nosila: mjerne instrumente, otkrića ili izume koji predstavljaju dosege znanosti (računalo, čip, lijek…)? Bi li bila sama ili uz neki drugi lik? Kako bi bila prikazana priroda oko nje?

Najprije nacrtajte skicu svoje Znanosti olovkom na papiru. Zatim uzmite komad aluminijske folije i ravnomjerno ga obojite crnom temperom. Svoju personifikaciju Znanosti prenesite na foliju tako da po obojenoj plohi tupim vrhom kista iscrtate njezin lik – tako će nastati linije s „izgrebenom“ bojom. Foliju s iscrtanom figurom potom otisnite na papir i – ta-dam! – gotova je vaša grafika sa suvremenom personifikacijom Znanosti!