Judaika

Zbirka judaike Muzeja za umjetnost i obrt jedna je od malobrojnih zbirki židovskih sakralnih predmeta koje danas postoje u Hrvatskoj i koje su otvorene javnosti. Riječ je o predmetima koji su prvenstveno svojom namjenom vezani za obrede u sinagogi ili u kući, ili su profanog karaktera, ali vezani za židovsku kulturu i tradiciju od 17. do 20. stoljeća.

Središnje mjesto u postavu ima vitrina s izloženim predmetima namijenjenim obredu u sinagogi. Predmeti su grupirani oko svete knjige – Tore, koju čini svitak pergamene namotan na drvene štapove i povezan oko štapa tekstilnom trakom – mapom. Svitak vezan mapom ima tekstilnu navlaku – Meil (ogrtač Tore), a preko njega obješen je srebrni Tas (štit Tore) u kojem se mijenjaju pločice s nazivima blagdana. Preko Meila je obješen Jad (kazalo Tore), oblikovan poput ruke kojom se pokazuje i dotiče tekst. Iznad Tore nalaze se pripadajući ukrasi Keter Tora (kruna Tore) i rimonim (natikači za štapove).

U ostalim vitrinama predmeti su grupirani prema funkciji: hanukije (svjetiljke), besomimi ili hadasi (mirisnice), tefilini (molitveno remenje sa srebrnim spremnicama), posuda za seder večeru, Kos haberaha (čaše za blagoslov nad vinom)…

Izloženi su različiti tipovi hanukija – svjetiljki za Hanuku – praznik svjetlosti, među kojima su samostojeće, koje podsjećaju na sedmerokraki svijećnjak – menoru, te hanukije sa zaslonom.

Iz razmjerno velike muzejske zbirke mirisnica izabrani su većinom primjerci iz 19. stoljeća. Kutije za mirise, hadasi ili besomimi, neophodni su rekviziti vezani za završni obred subote – Havdalu. Izrađivane su u pravilu od srebra u najrazličitijim oblicima, a najčešći je oblik gotičkog tornjića. Jedan od rijetkih sačuvanih predmeta iz domaćih radionica je stalak za jaje za seder večeru iz prve polovine 19. stoljeća, koji je izradio Henrik Wolgemuth oko 1820. godine u Zagrebu.

Većina izloženih predmeta izrađena je od srebra i kositra, a manji broj čine posrebreni predmeti i oni od neplemenitih metala. Raznolikost materijala, raznovrsnost oblika i motiva svjedoče o mogućnostima naručitelja, ali i o kontinuiranoj povezanosti židovske kulture sa stilskim mijenama na srednjoeuropskom prostoru.