Djelo Ausführliche Anleitung zur Bürgerlichen Bau-Kunst jednog od najznačajnijih teoretičara arhitekture, velikog matematičara i sveučilišnog profesora Johanna Friedricha Penthera (1693. – 1749.), dio je inicijalnog povijesnog fonda Knjižnice Muzeja za umjetnost i obrt, koji je od 1880. godine formiran donacijama istaknutih članova Društva umjetnosti. Ovo Pentherovo djelo samo je jedno od mnogobrojnih naslova iz riznice knjižnoga blaga koje čuva Knjižnica Muzeja za umjetnost i obrt.
Posvećeno civilnoj arhitekturi, četverosveščano 1. izdanje Pentherovog djela objavljeno je u Augsburgu u razdoblju od 1744. do 1748. godine i predstavlja obuhvatan i nezaobilazan priručnik u proučavanju arhitekture od 18. stoljeća do danas. Izvorna zamisao J. F. Penthera bila je da bude sačinjeno u osam dijelova, što nikada nije do kraja ostvareno zbog njegove smrti 1749. godine.
Sva četiri sveska opremljena su bogatim bakroreznim tablama s preciznim arhitektonskim nacrtima, presjecima i planovima, koje je gravirao kraljevski bakrorezac Johann Andreas Pffefel (1674. – 1748.) koji je ujedno bio i nakladnik. Svaki od četiri sveska posvećen je jednom segmentu civilnog graditeljstva, a u cjelini obuhvaćaju leksikon arhitektonskih pojmova, drvene i kamene gradnje, rezidencijalnu arhitekturu, uključujući arhitektonske elemente, redove i ukrasne motive s referencama na traktate Vitruvija, Palladija i Scamozzija.
Sv. 1 Erster Theil einer ausführlichen Anleitung zur Bürgerlichen Bau-Kunst enthaltend ein Lexicon Architectonicum oder Erklärungen der üblichsten Deutschen, Französischen, und Italienischen Kunst-Wörter der Bürgerlichen Bau-Kunst, nicht minder derer schweren Lateinischen Vitruvianischen zu gemeldter Bau-Kunst gehörigen Wörter, 2. Aufl., 1762. Knjižnica MUO, sign. X – C – 1a, inv. br. 281
Na fotografiji je prikazan prvi svezak, primjerak drugog izdanja Pentherova djela iz 1762. godine, a sadrži leksikon arhitektonskih pojmova i njihovih objašnjenja na talijanskom, francuskom i njemačkom jeziku koji je dodatno obogaćen s 30 bakroreznih tabli na presavijenim listovima te s grafičkim otiscima kojima su opremljene pojedine stranice.
Zanimljivo je napomenuti da je upravo u prvom svesku Johann Friedrich Penther definirao model kao alat koji omogućava da se konkretizira sama ideja nacrta i oblikovanja, a koji se tijekom 17. i 18. stoljeća razvijao i unaprjeđivao, kako u teoriji tako i u praksi, te se postupno izjednačavao s važnošću crteža.
Model je fizička ilustracija stvari koju treba proizvesti ili je već proizvedena, kao kuća, tvrđava, skulptura itd. Dakle, ako se neka stvar treba izgraditi, možete unaprijed napraviti cjelokupan koncept njezina oblika ili se on može na taj način usavršiti prije same realizacije i u fazi pripremanja. Modeli se mogu izrađivati od drveta, voska, žbuke, kartona, ljepila ili čak kamenih komada; […] (Penther, 1762., str. 107).
U baroknoj arhitekturi model dobiva na važnosti, budući da grafički prikaz njegove plastičnosti i prostornosti – uključujući optičke iluzije i perspektive skrivanja – predstavlja veliki izazov.
J. F. Penther zaslužan je za čitav niz inovativnih projekata gdje svakako treba spomenuti i Opernhaus u Hannoveru koji je prikazan u IV. svesku ovog opsežnog djela.
Zbog trenutne obnove Muzeja i preseljenja knjižničnog fonda navedenoj publikaciji možete pristupiti i prelistati je na mrežnim stranicama knjižnice Sveučilišta u Heidelbergu:
Piše: Maja Grims Nonveiller, diplomirana knjižničarka