S grafičkim i produkt dizajnom od 1950-ih do 1990-ih završavao je kronološki pregled unutar starog Stalnog postava MUO pa nam je stoga to zadnji u ciklusu tekstova o umjetničko-stilskim razdobljima. Dizajn se kao pojam pojavljuje 1950-ih godina u Hrvatskoj i u svijetu. Bernardo Bernardi 1955. godine po prvi put razlaže i objašnjava što znači dizajn. Ispočetka pojam oblikovanje pokriva ono što ćemo kasnije nazivati dizajnom. Dizajn je primijenjena umjetnost koje je prvobitno bila korištena kao izraz za stvaranje arhitektonskog plana kroz proces skica i maketa. Riječ „dizajn“ dolazi od engleske riječi design, a znači crtež ili skica. To je umjetničko oblikovanje predmeta za upotrebu. U trenutku kad se proizvodnja mijenja i postaje industrijska, oblikovanje proizvoda prestaje biti umjetnost. Od tada razlikujemo unikatne predmete koji su nastali umjetničkim obrtima i industrijski dizajn. Kada su se uporabni predmeti počeli masovno proizvoditi, trebalo ih je osloboditi suvišnih ukrasa kojima se prekrivala loša izrada ili ružna forma. U 18. i 19. st. započinje razdoblje mnogobrojnih izuma, koje traje i danas. Izumi su u prvom redu imali znanstvenu namjenu i po obliku su bili posve tehnološkog karaktera.
Krajem 19. st. u Engleskoj se javlja ideja o povezivanju umjetnika i industrijske proizvodnje kako bi se uljepšali industrijski proizvodi, a uništili imitacije i kič. Već krajem 19. st. u Engleskoj William Morris pokrenuo je spajanje „umjetnosti i obrta“, međutim su njihovi proizvodi bili individualni i bogato dekorirani, u suprotnosti s modernim nastojanjima. Godine 1907. pod Morrisovim utjecajem u Münchenu je osnovan Deutsche Werkbund – tzv. Njemački savez obrtnih i industrijskih proizvođača. Jedna od prisutnih struja u udruženju težila je ujednačavanju industrijskih proizvoda te prilagođavanju njihovoj namjeni kroz nove materijale i tehnike.
Walter Gropius unapređuje i razvija djelatnosti Werkbunda, te osniva specijaliziranu školu za bavljenje svim vrstama oblikovanja – Bauhaus, 1919. u Weimaru. U toj školi zajedno su djelovali umjetnici i obrtnici. Cilj je bio ujedinjenje jedinstvenog duha, funkcionalnosti i jednostavnosti namještaja i uporabnih premeta u stambenim prostorima. Prema shvaćanju Bauhausa, predmete treba oblikovati na lijep, umjetnički način i predmeti će biti lijepi sami po sebi. Pod utjecajem pojedinih pravaca moderne umjetnosti teži se postizanju funkcionalnosti predmeta kao kreativnog čina. Ideje Bauhausa poštuju se i danas u načelima industrijskog dizajna.
Današnji dizajn možemo podijeliti na grafički dizajn, industrijski dizajn i tekstilni dizajn.
U nekadašnjem Stalnom postavu Muzeja za umjetnost i obrt mogli su se pronaći prekrasni primjerci grafičkog i produkt dizajna. Zbirka grafičkog i produkt dizajna formirana je kao zasebna cjelina u vrijeme kada Muzej za umjetnost i obrt preuzima ulogu jednog od ključnih promotora dizajna. Zbirka produkt dizajna relativno je mala zbirka od oko 1.000 predmeta. Osnovni razlog brojčane skromnosti ove zbirke je činjenica da industrijski dizajn u Hrvatskoj nikad nije sustigao ni kvalitativnu niti kvantitativnu razinu grafičkog dizajna. Ovo je vrlo raznorodna zbirka unutar koje se nalaze i kolekcije pisaćih strojeva, šivaćih strojeva, televizijskih i radio aparata, te staklene i limene ambalaže, a odnedavno, u fundusu Zbirke nalaze se najkvalitetniji predmeti proizvodnog programa tvornice Jugokeramika iz 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća, uključujući i probne serije te skice, nacrte i fotodokumentaciju. U nekadašnjem stalnom postavu produkt dizajn bio je predstavljen kroz tri grupe proizvoda – stolce, proizvode od keramike i stakla. Upravo su stolac i naslonjač u 20. stoljeću postali primjeri na kojima su se vršila ispitivanja u inovativnosti pri korištenju novih materijala. Tako izloženi Le Corbusierov naslonjač među prvima koristi savijene čelične cijevi kao konstruktivni element, a Aaltov naslonjač br. 41 od savijenih uslojenih furnira označava prekretnicu u dizajnu namještaja od drva. Izloženi stakleni i keramički predmeti predstavljaju izbor najkvalitetnijih hrvatskih i inozemnih industrijskih proizvoda iz muzejske zbirke.
Zbirka grafičkog dizajna višestruko je važna za Muzej za umjetnost i obrt, a njenih više od 16.000 predmeta pak svjedoči o zavidnoj kulturi grafičkog oblikovanja. Zbirka obuhvaća razdoblje od kraja 18. stoljeća do danas. Ova je zbirka jedna od najopsežnijih zbirki posvećenih ovoj tematici u Hrvatskoj te je iscrpan dokument razvoja i aktivnosti Muzeja za umjetnost i obrt koji na svojim projektima već tradicionalno surađuje s našim renomiranim dizajnerima. Odabirom od dvadesetak plakata nastalih u Hrvatskoj od 1950. do 1990. godine bila je predstavljena zbirka grafičkog dizajna u nekadašnjem stalnom postavu. Među najranijim izlošcima je i plakat Ivana Picelja za izložbu Moderne kroatische keramik. U istom krugu djeluje i arhitekt Vjenceslav Richter koji je osmislio postav i plakat 2. zagrebačkog triennala posvećenog upravo teoriji i praksi dizajna. Mihajlo Arsovski i Boris Bućan sedamdesetih godina vode svojevrsni „dvoboj“ tipografski bogatim, radikalnim, duhovitim izložbenim i kazališnim plakatima na zagrebačkim ulicama. Plakat za devedesetu godišnjicu osnutka Muzeja za umjetnost i obrt dizajnirao je Mihajlo Arsovski, dok je za 100. obljetnicu Muzeja plakat oblikovao Boris Bućan.
Upoznajte grafički i produkt dizajn i kroz šetnju našim nekadašnjim Stalnim postavom!