Budućnost prošlosti

Bogati fondovi muzejskih knjižnica posjeduju kulturnu baštinu koju je potrebno očuvati i oživjeti tako da se stvori most između tradicije i novih tehnologija. Upravo nam digitalna tehnologija pruža nove mogućnosti za očuvanje kulturne baštine i kulturnog sadržaja, vraćajući ih u život, čineći ih dostupnim široj javnosti te ih vodi u novo digitalno desetljeće.

Jedan od takvih dobrih primjera je EU projekt ART NOUVEAU 2 (2020. – 2022.) u kojem je Muzej za umjetnost i obrt sudjelovao kao jedan od glavnih europskih partnera. Unutar projekta kreiran je digitalni katalog kao online platforma otvorenog pristupa na čijoj izradi je sudjelovala Knjižnica Muzeja za umjetnost i obrt zajedno s europskim partnerima.

Cilj projekta bio je osnažiti sektor kulturne baštine u njegovoj digitalnoj transformaciji, podržati europske knjižnice i arhive u otvorenom pristupu informacijama i digitaliziranoj građi.

Katalog sadrži zbirku secesijskih izvora, razvrstava relevantne digitalne platforme i povezuje ih s bibliografskim zapisima koji sadrže informacije o secesijskoj baštini u Europi s posebnim naglaskom na podunavske zemlje koje navedene ustanove posjeduju u svojim fondovima  (knjige, novine i časopisi, članci, dokumenti, ankete, karte, planovi, tehnički crteži, korespondencija, katalozi izložbi, koncertni programi, plakati, fotografije itd.).

Sudjelovanjem Knjižnice Muzeja za umjetnost i obrt u Art Nouveau2 projektu ostvaren je prvi važan korak i početni cilj projekta: oživljavanje bogatstva kako hrvatskih tako i europskih knjižničnih fondova, s posebnim naglaskom na muzejske knjižnice, čime će se osvijestiti njihova baštinska vrijednost, značaj i potencijal, izrastajući u promicatelje vlastitih regionalnih posebnosti.

Ove srijede iz fonda Knjižnice predstavljamo secesijsku publikaciju Hrvatski salon koja je digitalizirana u okviru Art Nouveau 2 projekta, te je dostupna na javnom portalu:

Svezak 1.

Svezak 2.

Svezak 3.

O publikaciji

Godine 1898. dovršena je zgrada Umjetničkoga paviljona u Zagrebu te je svečano otvorena 15. prosinca 1898. reprezentativnom izložbom Hrvatski salon. Izložba je bila popraćena istoimenom publikacijom, almanahom, koji je uz katalog izlagača i životopise umjetnika donio i tekstove mladih književnika. Proslov je napisao Ksaver Šandor Gjalski, temeljna načela obrazložio je duhovni vođa Mladih Milivoj Dežman. Naslovnu stranicu i opremu potpisuje Bela Čikoš-Sesija. Čikoš je grafičkim oblikovanjem ove publikacije uveo novi, moderni pristup te dao prioritet slikovnom prikazu.

Piše: Maja Grims Nonveiller, diplomirana knjižničarka