Zagreb, 6. listopada 2023. – Nakon punih dvadeset godina na čelu Muzeja za umjetnost i obrt ravnatelj Miroslav Gašparović odlazi u mirovinu. Naslijedit će ga dosadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, Sanjin Mihelić koji na dužnost stupa 9. listopada 2023.
Tom je prigodom Miroslav Gašparović prije svog odlaska osigurao još jednu vrijednu donaciju Muzeju za umjetnost i obrt, kući u kojoj je radio i kojoj je služio gotovo pola svog života. Riječ je o donaciji akademika Zlatana Vrkljana koji Muzeju daruje trinaest umjetnina za muzejske zbirke slikarstva, skulpture i stakla. Donacija je, u prisustvu muzejskih kolega i prijatelja, potpisana danas u Palači Gvozdanović. Tom se prigodom Gašparović zahvalio riječima:
„Želim zahvaliti akademiku Zlatanu Vrkljanu na izuzetno značajnoj donaciji za našu kuću, također i svim brojnim prethodnim donatorima koji su obogatili Muzej za umjetnost i obrt nebrojenim donacijama. Nadam se da će se to nastaviti i u budućnosti. Također se ovim putem zahvaljujem svim suradnicima, brojnim prijateljima, institucijama, svim medijima koji su pratili moj rad posljednjih desetljeća te posebice mojim kolegama s kojima sam surađivao proteklih dvadesetak godina, dijelio planove, projekte, ideje i vizije u želji za stvaranjem boljitka, kako našega muzeja, tako i kulture za cijelu zajednicu. Radujem se novim vremenima koji su ispred mene. Vjerujem da ovo nije kraj mog radnog vijeka i da se neću morati „umiroviti“ ili „umiriti“ kako se to uobičajeno voli reći. Kultura je živo tkivo, živi organizam koji se ne može ugasiti određenim datumom. Za mene kao istinskog ljubitelja umjetnosti, ona je život koji sam živio i privatno i profesionalno, te ću s jednakim žarom i ljubavlju nastaviti voljeti i služiti umjetnosti“.
Miroslav Gašparović povjesničar je umjetnosti, muzejski savjetnik, kustos, likovni kritičar, profesor, autor stotina izložbi, urednik kataloga i knjiga. Dužnost ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt obavljao je punih pet mandata, od 2003. do 2023. godine. U vremenima društvenih, kulturoloških i političkih promjena Gašparović je Muzej za umjetnost i obrt usmjeravao i vodio ka osuvremenjivanju i transformiranju u mjesto susreta prošlosti i budućnosti različitih generacija i posjetitelja s različitim interesima. Posljednja dva desetljeća na čelu MUO-a, Gašparović je osnaživao položaj Muzeja izvan Hrvatske, a u Hrvatsku dovodio i predstavljao velika imena svjetske povijesti umjetnosti kao što su Rembrandt, Caravaggio i Guercino. S druge strane, domaćim je izložbama predstavljao hrvatsku likovnu scenu i kulturu u prestižnim muzejsko-galerijskim ustanovama Europe i svijeta. Izložbu „Secesija u Hrvatskoj“ odveo je u praški Obecni dum, s izložbom „La Belle Époque Imperiale“ MUO je gostovao u Palazzu Attems u Goriziji, izložba Jagode Buić nakon Zagreba, Trsta i Splita predstavljena je u UNESCO-ovu sjedištu u Parizu, gostovao je u rimskom Palazzu Venezia, Petropavlovskoj tvrđavi u Sankt-Peterburgu, pariškom Citéu des Artes, Berlinu, Šangaju. Tijekom njegovih mandata Zagreb i Hrvatska doživjeli su neke od najpoznatijih i najzapaženijih izložbi u Hrvatskoj i šire. Već spomenuta „Secesija u Hrvatskoj“, „ART DECO i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata“, velika retrospektivna izložba Dušana Džamonje, izložba „S Cavaraggiom u Europu: Večera u Emausu iz milanske Pinakoteke di Brera“ u godini u kojoj je Hrvatska pristupala članstvu u Europskoj uniji, zatim izložba „Herman Bolle: graditelj hrvatske metropole“, „Šezdesete u Hrvatskoj: mit i stvarnost“, „Protreseni MUO: od potresa do potresa 1880. – 2020.“ i brojne druge. Pod njegovim vodstvom MUO je prvi ušao u velike europske projekte digitalizacije kulturne baštine, te je danas najzastupljeniji hrvatski muzej na Europeani i predvodnik procesa digitalizacije cijele muzejske zajednice. Svjestan zahtjeva koje nove generacije i dinamičan tehnološki napredak postavljaju pred muzeje, Gašparović je pokrenuo niz aktivnosti s ciljem osuvremenjivanja i pojavnosti Muzeja. Tako je početkom 2020. godine s timom suradnika predstavio novi vizualni identitet Muzeja za umjetnost i obrt. U svom bibliografskom popisu Gašparović broji više od dvije stotine autorskih i koautorskih izložbi, predgovora za kataloge i monografije, više stotina objavljenih stručnih članaka, sudjelovanja na simpozijima, različitim skupovima i predavanjima. Za svoj rad i trud odlikovan je još 1997. godine Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za posebne zasluge u kulturi, 1998. godine plaketom međunarodnog žirija 7. Bijenala suvremene umjetnosti u Kairu, 2005. Povelju Predsjednika RH za zasluge u kulturi, te 2023. godine posebno priznanje Hrvatskog društva likovnih umjetnika za doprinos likovnoj umjetnosti.
Za vremena kojima je upravljao Muzejom uvijek je težio tome da MUO uvede u bolju i optimističniju budućnost. Smatrao je da ta važna kuća zaslužuje postati još boljom i većom hrvatskom i europskom umjetničkom, kulturnom institucijom namijenjenoj novim generacijama i naraštajima koji će je trebati i uživati u svoj njezinoj punini. Vrhunac njegove dugogodišnje karijere završetak je prve faze konstrukcije obnove zgrade Muzeja za umjetnost i obrt koja je stradala u zagrebačkom potresu u ožujku 2020. godine.

















