Boris Bućan označio je jednu veliku i značajnu epohu hrvatske umjetnosti.

Bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih umjetnika posljednjih desetljeća. Raspon njegova umjetničkog izražaja kretao se od konceptuale, performansa, slikarstva i naravno grafičkog dizajna po kojem je bio prepoznat i priznat kako na hrvatskoj tako i na svjetskoj umjetničkoj sceni. Danas se uz njegovo ime u široj javnosti najčešće veže ikonički plakat Žar ptica (plakat koji je krasio naslovnicu knjige The Power of Poster, kataloga istoimene izložbe Victoria & Albert Museuma iz 1998. godine), kao i ostatak impozantnih  „slikarskih“ plakata nastalih osamdesetih godina za splitski HNK, Zagrebačke simfoničare i niz drugih naručitelja. Međutim, Bućan je već krajem šezdesetih godina, u igri prijateljskog nadmetanja s Mihajlom Arsovskim, počeo mijenjati hrvatsku kulturnu scenu pronicljivim plakatima za Galeriju SC, a ubrzo zatim i konceptualnim plakatima za Zagrebačko dramsko kazalište (Gavellu), Sterijino pozorje (Novi Sad), Galeriju suvremene umjetnosti (današnji MSU) i brojne druge ključne aktere na tadašnjoj kulturnoj sceni. Bio je aktivan sudionik umjetničke scene do praktički posljednjih dana. Pripremao je gotovo svake godine izložbe kao britke slikarske komentare života promatrana iz njegove točke sjedišta/gledišta, bilo ono na Britancu ili, posljednjih godina, s drugih točaka Zagreba.

Održao je više od sedamdeset samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu, a sudjelovao je i u brojnim kolektivnim izložbama poput Venecijanskog bijenala (na kojem je 1984. godine predstavljao SFRJ plakatima za splitski HNK), bijenala u Sao Paolu (1989.), Milanskog trijenala 1992. godine. Osvojio je brojne domaće i svjetske nagrade u području dizajna. Njegova se djela nalaze u najznačajnijim svjetskim muzejima poput njujorških MOMA-e i Cooper-Hewitt Museum-a, minhenskog Staatliches Museum fur Angewandte Kunst i drugih. U zbirci grafičkog dizajna Muzeja za umjetnost i obrt čuva se 450 njegovih radova.

Bio je veliki prijatelj i suradnik našeg Muzeja kroz nekoliko desetljeća. Stogodišnjicu Muzeja za umjetnost i obrt 1980. godine obilježio je antologijskim plakatom s pitanjem Kada ste u posljednjih 100 godina bili u Muzeju za umjetnost i obrt?

Povodom 140. godišnjice MUO-a osvježio je povećani otisak plakata, koji je bio postavljen u ulazni atrija Muzeja, prekriživši staru 1980. i dopisavši novu obljetničku 2020. godinu. Tom je prilikom dogovorena i njegova izložba u Muzeju za umjetnost i obrt čije je ostvarenje nažalost spriječio potres.

Bio je svoj, bio je kreativan, bio je velik umjetnik čiji odlazak ostavlja veliku prazninu na našoj umjetničkoj sceni.