Upoznajte naše zbirke – Fotografske zbirke

U kolovozu vas upoznajemo s fotografskim zbirkama Muzeja za umjetnost i obrt, a priče o zbirkama i odabranim fotografijama pripremile su muzejska savjetnica dr. sc. Iva Prosoli, voditeljica Zbirke novije fotografije i Zbirke fotografske opreme i viša kustosica Dunja Nekić, voditeljica Zbirke starije fotografije i muzejska savjetnica.

Fotografske zbirke Muzeja za umjetnost i obrt čine: Zbirka starije fotografije, Zbirka novije fotografije i Zbirka fotografske opreme. U njima se čuvaju predmeti različitih fotografskih tehnika, od onih najstarijih s kraja 1840-ih godina pa sve do suvremenih digitalnih otisaka 21. stoljeća, kao i brojni fotoaparati, fotografski pribor, albumi i razglednice. Ukupan broj predmeta ovih zbirki premašuje broj od 25 000 što ih čini najvećom cjelinom Muzeja za umjetnost i obrt.

Godina 1913. obilježava početak prikupljanja fotografske građe u MUO kada su u fundus Muzeja uvrštena dva dagerotipijska portreta iz Osijeka. Sustavno se fotografije prikupljaju od druge polovine 1930-ih godina, i to prvenstveno kroz donacije pojedinaca i institucija. Jednu od najvećih fotografskih kolekcija Muzeju donirao je Fotoklub Zagreb 1939. godine, što je rezultiralo otvaranjem zbirke javnosti u uređenom prostoru na II. katu MUO početkom sljedeće godine. Daljnjem razvoju zbirki pridonijela je i velika izložba 100 godina fotografije u Hrvatskoj / 20 godina Fotokemike, održana 1966. godine kada su zbirke iznova obogaćene velikom donacijom Fotosaveza Hrvatske i Fotokluba Zagreb. Od 1940. godine i prvog izlaganja fotografija u postavu do danas, fotografije iz fundusa MUO predstavljane su kao umjetnički medij kroz samostalne izložbe ili kao dio većih kulturoloških projekata. Zbirke se kontinuirano nadopunjuju donacijama i otkupima u skladu njihovom s prikupljačkom politikom.

Zadnji stalni postav fotografskih zbirki otvoren je u veljači 2020. godine povodom 140 godina Muzeja za umjetnost i obrt te zatvoren mjesec dana kasnije uslijed posljedica potresa. Postav je prikazivao raspon povijesti fotografskog medija od najranijih predmeta do suvremenosti, a tematski je bio podijeljen na nekoliko cjelina: Povijest fotografije u Hrvatskoj kroz tri segmenta: Studijska fotografija, Fotoreportaža i Amaterska fotografija; Fotografija i umjetnička praksa nakon 1960.; Povijest fotografskih tehnika i Fotooprema. Svakoj cjelini bio je pridružen i edukacijski dio u obliku prezentacija i proširenih legendi sa svrhom šire kontekstualizacije radova i razumijevanja povijesti i suvremenosti hrvatske fotografije.


IVAN STANDL, PAD SLUNJČICE U KORANU (FOTOGRAFIČNE SLIKE IZ HRVATSKE), 1873.

Od početka svojeg fotografskog djelovanja Ivan Standl, jedan od najaktivnijih zagrebačkih studijskih fotografa XIX. stoljeća, putuje Hrvatskom i snima pejzaže i starine.  Godine 1870. prvi put objavljuje zajedno s pratećim tekstovima knjigu Fotografijske slike iz Hrvatske čime je proizvedena i prva hrvatska fotomonografija, izdanje bogato opremljeno kvalitetnim originalima i tekstovima Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivana Trnskog i drugih.  Fotomonografija je doživjela nekoliko izdanja u formatu knjige i mape. U MUO čuva se izdanje iz 1873. godine naslovljeno Fotografične slike iz Hrvatske. Sljedeće je godine izložena i nagrađena u Londonu. Iste godine Standl je dobio naslov Fotografa Jugoslavenske Akademije

Fotografične slike karakterizira centralna perspektiva i smirena, pročišćena kompozicija izgrađena na horizontalnim pojasevima krajolika i vedra neba po čemu Standlove fotografije očituju suvremen pristup fotografiranju u eksterijeru neuobičajen za estetičke principe onoga vremena.

Pad Slunjčice u Koranu (Fotografične slike iz Hrvatske), Ivan Standl, Zagreb, 1873., Zbirka starije fotografije MUO, MUO-8013/17