Svibanj u Muzeju za umjetnost i obrt posvećujemo Zbirci grafike čija će voditeljica dr. sc. Antonia Došen, viša kustosica otkriti niz zanimljivosti o ovoj grani umjetnosti. Osim na našoj mrežnoj stranici, pratiti ih možete i na našim društvenim mrežama pod kategorijom #MUOzbirkamjeseca.
Utemeljitelj Muzeja Izidor Kršnjavi na dražbi ostavštine katalonskog slikara i kolekcionara Mariana Fortunyja u Rimu, među ostalim predmetima za budući Muzej otkupio je „više stotina“ grafičkih listova. Godine 1888. nekadašnja Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti darovala je Muzeju za umjetnost i obrt četiri bakropisa slavonskog autora Stjepana Marjanovića (1802. – 1860.). Gotovo pola stoljeća kasnije (1931.) otkupom su ovim grafikama pridružena tri bakroreza devocionalnih prikaza (Mater Dolorosa, BDM Aljmaška i Majka Božja Bistrička). Bio je ovo temelj Zbirke grafike koja će se tek 1939. godine prigodom otvorenja novog stalnog postava predstaviti kao samostalna zbirka. Nakon što se desetljećima vodila kao sastavni dio zbirke slikarstva, zbog iznimno povećanog opsega obiju zbirki, specifičnog značaja građe i osiguravanja kontinuiteta sustavne stručne i znanstvene obrade, 2003. godine ponovno je dobila status samostalne zbirke.
Samo u posljednjem desetljeću Zbirka grafike je povećana za oko 60 % više predmeta nego što ih je čuvala od osnutka Muzeja ponajprije zahvaljujući donacijama i otkupima poput one obitelji pokojnog arhitekta Edvina Šmita (2012.) kada je u Zbirku upisano 998 predmeta mahom hrvatskih suvremenih grafičara. Zbirka grafike sadrži 3 429 predmeta koji obuhvaćaju primjerke grafičke umjetnosti od renesanse do danas među kojima se osim umjetničkih otisaka na papiru nalaze i grafičke matrice (bakrene, drvene, linoleum), kao i oprema za graviranje.
Nešto više o Zbirci grafike pročitajte u odabranim tekstovima:
Bach, Ivan. Grafika, tiskarstvo, knjigovežnja i fotografika u Hrv. narodnom muzeju za umjetnost i obrt. // Grafička revija 3 (1940), 124–128.
Došen, Antonia. Tri grafička lista Eliasa Widemanna u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. // Informatica Museologica, Vol. No. 45-46, 2015., 97-99.
Galić, Anđelka; Došen, Antonia. Od privatne kolekcije do muzejske zbirke: uz otkup grafičke zbirke kolekcionara Edvina Šmita za zbirku grafika Muzeja za umjetnost i obrt. // Informatica museologica, Vol. 44, No. 1-4, 2013, 93 – 98.
Galić, Anđelka; Botica, Dubravka; Došen, Antonia. Arhitektura i performans : grafike iz Kabineta Luja XIV. u fundusu MUO = Architecture and performance : prints from the Cabinet of Louis XIV in the MUO holdings : [Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 3. 10. 2015. – 3. 1. 2016.]. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt, 2015.
Pieta, grafičar nepoznat, Giovanni Battista Remondini (tisak), Italija, 18. st., MUO-000140
Majka Božja Loborska, matrica, Joseph Sebastian Klauber, Johann Baptist Klauber, Hrvatska, 1745., MUO-005556
Djevojka s raspelom, Guido Reni prema Parmegianinu, Italija, 17. st., MUO-015719
Blagost, Alessandro Zaffonato, Francesco Bartolozzi, Italija, 18. st., MUO-004777
Bakačeva kula, Menci Klement Crnčić, Hrvatska, oko 1910., MUO-004728/01
VODENI ZNAKOVI NA PAPIRU U ZBIRCI GRAFIKE MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT
Poznavanje vodenih znakova jedno je sasvim zasebno područje istraživanja koje zahtijeva mnogo znanja, vremena i strpljenja. Uz grafički otisak na papiru list sadrži i dodatne prikaze skrivene od pogleda promatrača, čija tehnika očitavanja zahtijeva posebne uvjete i vještinu. Kako bi mogli razlikovati svoj papir od proizvoda drugih radionica, proizvođači papira, posebnu pažnju su posvećivali oblikovanju oznaka napravljenih od žičane mrežice sita prilikom ručne izrade papira. Papir se „označavao“ inicijalima ili punim imenom, dodajući ponekad i simbol koji bi predstavljao njihovu obitelj ili bi ponekad osobna oznaka bila zapravo rebus imena proizvođača.
U Zbirci grafike Muzeja za umjetnost i obrt napravljeno je istraživanje vodenih znakova na grafičkim listovima iz kolekcije Kraljevskog kabineta Luja XIV. (Cabinet du Roi) iz druge polovine 17. stoljeća. Detaljnom analizom pojedinih vodenih znakova omogućilo se, ne samo otkrivanje provenijencije proizvođača papira, nego i datacija samoga lista. Zahvaljujući korištenju različitih mehanizama prilikom izrade papira na grafičkim listovima pronađen je niz osobnih oznaka proizvođača papira čije su značajke nedvojbeno provenijenciju većine listova ograničile na područje južne i središnje Francuske.
Riječ je o čak pet različitih francuskih proizvođača papira − Benoitu Columbieru, Thomasu I. Dupuyu, Pierreu Gourbeyreu, Johannotu Mathieu III. te Richardu Benoîtu. Njihovi inicijali ili imena uglavnom su smješteni na samom središtu jedne polovine lista, dok je na drugoj polovini obično smješten nadopunjavajući kontraznak u liku dvoglavog orla ili daždevnjaka.
Više o temi u: DOŠEN, ANTONIA. Vodeni znakovi na grafikama Kraljevskog kabineta – svjedoci vremena, u: Arhitektura i performans: grafike iz Kabineta Luja XIV. u fundusu MUO, (ur.) Galić, A., Botica, D., Došen, A. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, 2015.
Daždevnjak na grafičkom listu Israela Silvestrea: Prvi dan. Pratnja kralja i njegovih vitezova, MUO-055699/03
Colombier na grafičkom listu Israela Silvestrea: Perspektivni prikaz dvorca Versailles sa strane prednjega dvorišta, MUO-055697/02 
Dvoglavi orao na grafičkom listu Israela Silvestrea: Veduta palače i vrtova Tuileries, MUO-055694/07 
Dvoglavi okrunjeni orao na grafičkom listu Etiennea Baudeta: Afrika, MUO-055698/06 
Sušenje papira u radionici iz Encyclopedie, ou dictionnaire raisonne des sciences, des arts et des metiers… Tome Seizieme …A Livourne, De l’ Imprimerie des editeurs, 1773., MUO-043393/21
SUVREMENA GRAFIKA U ZBIRCI GRAFIKE MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT – VLADO MARTEK
Do 2012. godine većinu fundusa Zbirke grafike činili su umjetnički otisci nastali do prve polovine 20. stoljeća. U profiliranju zbirke i otkupnoj politici od 1950-ih nadalje, izostalo je sustavno popunjavanje Zbirke djelima suvremenih hrvatskih umjetnika, što je rezultiralo relativno slabom zastupljenošću djela ključnih protagonista hrvatske grafičke scene druge polovine 20. stoljeća.
Otkupom privatne kolekcije pokojnog arhitekta Edvina Šmita (1934., Osijek – 2011., Zagreb) Zbirka je obogaćena za gotovo tisuću grafika nastalih u vremenskom rasponu od 1950-ih godina 20. stoljeća do najrecentnijih ostvarenja najmlađe generacije umjetnika prisutnih na hrvatskoj grafičkoj sceni.
Među zasebnim grafičkim listovima, nizovima grafika i pojedinačnim autorskim ostvarenjima u kategoriji grafičkih mapa ističu se serigrafije Vlade Marteka izdane 1995. godine “vlado martek, teorijske grafike, hommage to joseph kosuth” izdane u vlastitoj nakladi (samizdat br. 11). U duhu svojeg bavljenja, ne samo slikom već i riječju, Martek je 2003. godine u koautorstvu s Borisom Demurom izdao grafičku mapu Remember November 1987-2003.
Godine 2004. u Atelieru Brane Horvata (Horetzky) izdaje mapu sa šest serigrafija nazvanih Vidim grafiku, Grafika kao posljedica, Ova je grafika bolja od idealne grafike, Grafika za vjenčanje, Grafika s greškom, Volim grafiku/Ne volim grafiku, koje na nepretenciozan način preispituju marginalnu ulogu i (bez)značajnost grafike u današnjem društvu i kulturi.
MAPA SERIGRAFIJA, Vlado Martek, Zagreb, 2004., MUO-050497/01-06