Tragovi romantičnog djetinjstva u Etnografskom muzeju u četvrtak, 4. studenog 2021. u 18 sati

Gostujuća izložba Muzeja za umjetnost i obrt Tragovi romantičnog djetinjstva, koja se otvara u četvrtak, 4. studenog u 18 sati u Etnografskom muzeju dio je velikog izložbenog projekta Etnografskog muzeja Igračke – djetinjstvo zauvijek.  

Izložbom će biti obuhvaćeno više od 130 eksponata iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt. Odabirom eksponata iz zbirke tekstila i modnog pribora, zbirke metala i zbirke namještaja, koji potječu iz druge polovine 19. i do sredine 20. stoljeća, naglašava se raznovrsnost i zanatska razina izvedbe sačuvanih igračaka kao i raznovrsnost materijala od kojih se igračke izrađuju, poput porculana, srebra, tekstila, drva, celuloida i papira. Izbor iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt ukazuje na raznovrsnost dječjih igračaka u kontekstu građanske kulture u kojoj je dječji svijet imao posebno važnu ulogu kao i na njihovu zanimljivost u kontekstu primijenjene umjetnosti.

Autorice izložbe: muzejska savjetnica dr. sc. Arijana Koprčina, voditeljica zbirke metala i viša kustosica Andrea Klobučar, voditeljica zbirke tekstila i modnog pribora.

Dizajnerica postava: Nikolina Jelavić Mitrović
Voditeljica projekta: dr.sc. Iris Biškupić Bašić

Izložba je otvorena od 4. do 28. studenog 2021. godine.

O IZLOŽBI:

Tragovi romantičnog djetinjstva – igračke iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt

Igračke iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt većinom potječu iz 19. i prve polovine 20. stoljeća, čuvaju se u nekoliko muzejskih zbirki, zavisno od temeljnog materijala njihove izrade. Izvedene su pažljivo i minuciozno, u cijelosti ručno ili ručnom doradom detalja koja odlikuje produkciju tog doba. Pojedine igračke iz ovog izbora pripadaju razdoblju kada su i igračke, poput škola i drugih mjesta namijenjenih odgoju djece, bile odvojene prema spolu na one za djevojčice i one za dječake, odražavajući tadašnji stav društva i nekadašnji pristup odgoju. No takve igračke uspomene su na davna djetinjstva i romantičnu prošlost sačuvanu u muzejskim zbirkama, a svojim najljepšim izvedbama pripadaju najzanimljivijoj muzejskoj građi.

Većinom je riječ o lutkama s porculanskim glavicama, odjevenim poput mondenih dama ili glumica, primjerice Sarah Bernhardt, često poklonima ispod božićnog drvca ili rođendanskim darovima. No lutke su bile i krpene, sašivene u kućnoj radinosti ili u vlastitom domu, ali nipošto manje zanimljive. Odjevene su poput djevojčica ili prema posljednjoj modi, a ponekad su u narodnoj nošnji, jer i igračke određenog razdoblja ukazuju na modu i društveni trend – tako one nastale između dva svjetska rata, a posebno tijekom 1930ih, odražavaju afinitet prema tada modernom narodnom stilu, prepoznatljivom narodnom odjećom. Pritom su pojedine i vrsne autorske kreacije iznimno cijenjenih umjetnica, izlagane na svjetskim izložbama poput lutaka Terezije Paulić izloženih na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. godine. Karakteristične za međuratno doba, a nastale na njegovom izmaku, su i vrlo zanimljive igračke od papira, radovi zagrebačke Državne ženske stručne škole iz 1940. godine.

Premda je većina igračaka pripadala uobičajenom dječjem svijetu građanskog društva, neke igračke bile su skupocjene i rijetke poput lutke u krevetiću koji je ujedno i glazbeni automat ili kuće za lutke pa i opreme za lutkinu kuću i opreme minijaturnih interijera koje je tek trebalo izmaštati. Igračke poput kuće za lutke i glazbenog automata bile su teže dostupne, naravno i rijetke, stoga i rijetko sačuvane. Izuzetan primjerak je kuća iz 19. stoljeća, najvjerojatnije nastala tijekom treće četvrtine stoljeća, sa salonima i spavaćom sobom, u obliku dvokatne palače s tri zatvorene stranice i jednom otvorenom kojom je dostupna igri. Kuća je potpuno opremljena pa i detaljima poput staklenih čaša, kaminskog sata, posuđa i kositrenih svijećnjaka a izvedena je na tragu luksuznih njemačkih kuća za lutke s reprezentativnim stubištima, salonima i drugim prostorijama kakve su poznate od 17. stoljeća nadalje.

Izbor eksponata iz Muzeja za umjetnost i obrt tek donosi obris poznavanja teme dječjih igračaka ukorijenjenih u tradiciji građanskog društva u kojoj su djeca centar obiteljskog svijeta. Premda naizgled efemerne, igračke su jedna od najljepših uspomena na djetinjstvo, i u ovom izboru, na neka davna vremena u kojima se i na dječjim igračkama iščitava kvaliteta i vrsnoća majstorskog i ručnog rada.

dr. sc. Arijana Koprčina, muzejska savjetnica, voditeljica Zbirke metala MUO

Impressum:

Autorice izložbe: Andrea Klobučar, viša kustosica, dr. sc. Arijana Koprčina, muzejska savjetnica

Autorica teksta: dr. sc. Arijana Koprčina, muzejska savjetnica

Autorica projekta i kustosica izložbe: dr. sc. Iris Biškupić Bašić, muzejska savjetnica

Obrada grade, legende: Vanja Brdar Mustapić, Andrea Klobučar, Arijana Koprčina

Fotografije: Srećko Budek, Vedran Benović

Prijevod: Dunja Horvat Weicner

Multimedija i web dizajn: Matija Dronjič

IT podrška: Zoran Svrtan, Marijana Paula Ferenčić

Preparatorski i restauratorski radovi: Goran Budija, lva Čukman, Antonina Srša, Ana Stolar

Tehnička realizacija: Adrijana Gašparić, Marko Gašparić, Domagoj Kačan, Darijen Paša, Jasminka Vujičić, Mihaela Grčević, Ljiljana Vilus Japec, Marijana Najjar, Mislav Janošić

Marketing i odnosi s javnošću: lvana Lušić, Andrea Gerenčer, Marijana Paula Ferenčić

Edukativni program: Željka Jelavić, Silvia Vrsalović, Marta Kulis Aralica, Iva Novak, Vedrana Ceranja

Projekt su omogućili Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb — Gradski ured za kulturu, Turistička zajednica grada Zagreba.