Artist-in-residence: Akiko Sato

Suvremeni umjetnici u Stalnom postavu MUO
AKIKO SATO : DRAW ATTENTION!
IZLOŽBA ZA CRTANJE
16. 1. – 31. 3. 2018.

Otvorenje u 19 sati!

U Muzeju za umjetnost i obrt tijekom prosinca do sredine siječnja, u Stalnom postavu muzeja možete susresti suvremenu umjetnicu Akiko Sato i doživjeti dašak radne atmosfere koju je potaknula u muzeju, radeći seriju crteža na svili za svoju izložbu.
Ako ju ne zateknete u njezinu privremenom radnom studiju na 1. katu Stalnog postava u dvorani Sakralne umjetnosti, u okruženju ambijentalne instalacije Ide Blažičko, možda ona zatekne vas na nekom drugom mjestu, jer u potrazi za inspirativnim motivima obilazi cijeli postav.

 


 

Kao što je već uobičajeno u sklopu ciklusa Suvremeni umjetnici u Stalnom postavu MUO, muzejske su zbirke izložene u Stalnom postavu u okviru njegove klasične stilističke koncepcije Akiko Sato, japanskoj umjetnici s dugogodišnjim boravkom u Hrvatskoj, poslužile kao inspirativno ishodište za novu seriju radova. Osmišljavajući ih, autorica je posegnula za tehnikom crteža kao elementarnim, prirodnim alatom likovnog mišljenja i izražavanja, iznenadivši tim izborom i sebe, ali i javnost jer se ovom prilikom po prvi puta javnosti predstavlja tim medijem.

Odabirući figuralne motive, poglavito ljudske i životinjske likove u različitim varijacijama od mitoloških ili sakralnih junaka i alegorija do građanskih portreta, komemorativnih poprsja i dekorativnih figurina, Akiko skicira tihe stanovnike muzejskih zbirki gledajući na njih kao simboličke predstavnike snažnih osjećaja i psiholoških značenja. Tako nastaje serija ambijentalnih crteža koji ovješeni usred izložbenih dvorana stvaraju prostorne kompozicije u kojima dolaze do izražaja novi odnosi među muzejskim predmetima, koji omogućuju slobodnu dinamiku asocijacija. Poput dvostruke spiralne linije molekule ljudskog DNK i crteži Akiko Sato u sebi nose dva kôda, dvije frekvencije titranja – prenose polaganost prepoznavanja mnoštva očiglednih i skrivenih ljudskih obličja, ali zrače svježinom i neposrednošću crtačke brzine jer su proizašli iz posve intuitivnog procesa asimilacije elemenata okruženja u kojemu je bilo važno izoštriti smisao za detalje i ostvariti nove relacije među njima. Lebdećim pozicijama u prostoru crteži formiraju vlastitu liniju raštrkanih „scenskih događanja“ duhovito uklopljenih u raskošnu sceneriju Stalnog postava.