Održan koncert Flanders Recorder Quarteta

Hrvatski glazbeni centar (HGC) umjetničko-kulturna udruga iz Zagreba u suradnji s Festivalom Seviqc iz Brežica organizirao je koncert europski poznatog ansambla Flanders Recorder Quartet u jednom od najreprezentativnijih historicističkih prostora Zagreba – u Muzeju za umjetnost i obrt.

Koncertom održanim 25. studenog 2017., prvim u nizu ovogodišnjih adventskih glazbenih poslastica u Muzeju, predstavljena su zagrebačkom kulturnom i glazbenom auditoriju četvorica svjetski poznatih umjetnika: Joris Van Goethem, Tom Beets, Bart Spanhove i Paul Van Loey, okupljenih u Flanders Recorder Quartet. Osnovna specifičnost kvarteta je glazba na blokflauti (eng. recorder), puhačem glazbalu napravljenom od drveta, koji je  bio jedan od najosnovnijih instrumenata renesanse i baroka, nakon čega je uslijedilo vrijeme potpunog nestanka iz upotrebe. Instrument je gotovo u potpunosti zamijenila poprečna flauta, koju su karakterizirale mnoge tehničke prednosti: snažniji zvuk, prodornost i izražajnost, veći raspon tonova. Tek početkom 20. stoljeća, blokflauta ponovno ulazi u rakurs glazbenih poznavatelja; počele su se prepoznavati njezine zvukovne mogućnosti te se instrument počinje koristiti u izvedbama raznih historijskih programa. Njezina upotreba do danas ne prestaje o čemu upravo svjedoči Flanders Recorder Quartet.

Kvartet osnovan 1987. godine u Belgiji od samih početaka osvaja nagrade na svjetskim natjecanjima. Međutim, 1990. godine uspjeh postignut na prestižnom natjecanju Musica Antiqua u Bruggeu (Belgija) označio je stvarnu prekretnicu i inicirao nevjerojatnu koncertnu karijeru koja traje već 30 godina. Održavši više od 1800 koncerata na 5 kontinenata, Flanders Recorder Quartet  profilirao se u ansambl s autentičnim interpretacijama rane glazbe.

Na programu naziva The Final Chapter kojeg ansambl izvodi na svojoj turneji i koji je izveden u MUO, kvartet je po posljednji put svojim slušateljima predstavio ono što bi se moglo nazvati “vlastitim potpisom“, nastavljajući tako tradiciju ansambla uvođenja novog programa svake obljetničke godine. Koncertom su tako predstavljena djela Johanna Sebastiana Bacha, Constanza Feste, Hugha Ashtona, Josepha Bodina de Boismortiera i nepoznatog srednjovjekovnog autora.

Usprkos činjenici da je odabrano nekoliko srednjovjekovnih, renesansnih i baroknih autora, moglo bi se uvjetno reći kako ansambl istovremeno gaji dva jasno artikulirana afiniteta: jedan već navedeni prema blokflauti a drugi prema Johannu Sebastianu Bachu.

Afinitet prema instrumentu postaje jasan kada se uzme u obzir izbor instrumenta, kontinuitet od 30 godina muziciranja kao i veliki broj raznovrsnih oblika i veličina blokflauta prezentiranih tijekom koncerta; afinitet kojeg umjetnici iz Flanders Recorder Quarteta gaje prema Bachu kao prema najvećem glazbenom geniju, očituje se ne samo kroz verbalno divljenje spram kompozitora izrečeno tijekom koncerta, već i prema kvantitativno premoćnom broju skladbi ovog majstora baroka kao i aranžmana njegove glazbe, koje je napravio Bart Spanhove.  Kao ilustraciju navodimo:

  • Johann Sebastian Bach (1685.-1750.): Concerto à 2 Clav. et pedal (BWV 596), (prema Vivaldiju, op 3 nr 11, RV 565), arr. Bart Spanhove

  • Johann Sebastian Bach (1685.-1750.): Fantasia &Fuga

  • Johann Sebastian Bach (1685.-1750.): Pasfacalia en c (BWV 582), arr. Bart Spanhove

  • Johann Sebastian Bach (1685.-1750.): Die Kunst der Fuga (BWV 1080),

Contrapunctus 1, Fuga a 4 Voci/ Contrapunctus 14, Fuga a 3 Soggeti

Ako bi se navođenje sintagmi kao „virtuozna izvedba“, „nevjerojatna tehnička izvrsnost“ ili „nezaboravna umjetnost muziciranja“ moglo činiti pretencioznim i pretjeranim, u slučaju Flanders Recorder Quarteta čini se sasvim opravdanim. Naime, pohvale kao „jasnoća izvedbe, tehnička perfekcija, jedinstveni glazbeni izraz i originalna interpretacija“  kvartet prate tijekom niza godina koncentriranja jer se inicijalna strast za instrumentom kroz vrijeme transformirala  u opipljivu glazbenu snagu.

Način sviranja i muziciranja ovakvih glazbenika uvelike olakšava stvaranje svakog osvrta na odslušanu glazbu.

Neposrednost koju su umjetnici pokazivali tijekom čitavog koncerta, bila je uobličena u simpatične komentare o povijesti instrumenta blokflaute, načinu njenog sviranja, vrstama materijala – drveta od kojih je moguće instrument napraviti, itd.

Zanimljiv i vrijedan dodatak cijelom događaju bio je i razgovor s umjetnicima, zamišljen tako da posjetitelji mogu neposredno prije samoga koncerta upoznati umjetnike i uputiti im pitanja. Međutim, otvorenost prema publici nastavila se i nakon koncerta, tako da su unatoč dugom koncertu i nekoliko biseva, glazbenici spremno odgovarali na naknadno postavljena pitanja.

Muzej u kojem se glazba svira i sluša već desetljećima opetovano se pokazao kao kvalitetan prostorni i zvukovni odabir za koncert, ne stoga što njegov atrij funkcionira kao akustična kulisa za aerofone instrumente već i zbog toga što oblikovan interijer pruža mogućnost intimistički obojenog zvukovnog doživljaja. Osjećaj da je glazba svirana za njezine slušatelje nešto je što mogu ostvariti i pružiti samo umjetnici koji sebe stavljaju u funkciju umjetnosti. Obratni odnosi u ovakvom univerzumu nisu mogući.

A takav neposredno doživljeni univerzum u dijalogu s nevjerojatnim glazbenim doživljajem u Muzeju za umjetnost i obrt pružili su umjetnici Flanders Recorder Quarteta.

 

Tekst: Antonija Dejanović, voditeljica Zbirke glazbenih instrumenata

 

Odgovori