U pravom smjeru : Izložba sustava orijentacije u prostoru

Otvorena je izložba “U pravom smjeru” Nade Dogan & Isabel Jägle.

Prisutnima su se u toj prilici obratili
Vesna Ledić, voditeljica projekata MUO,

Koraljka Vlajo, voditeljica Zbirke grafičkog dizajna MUO,
Nada Dogan, autorica izložbe uz Isabel Jägle,
a izložbu je proglasio otvorenom Boško Matković, bivši direktor Zračne luke Zagreb i inicijator projekta U pravom smjeru.
Izložbu sustava orijentacije u prostoru možete razgledati do 20.8.2017.
Foto: Vedran Benović

 

Dizajn signalizacije velikih sustava – poput, recimo, zračne luke – uistinu je nezahvalan zadatak: zahtijeva iznimnu stručnost, spretnost i predanost, a zauzvrat ne donosi gotovo nikakvo javno priznanje. Voditelj tima zaslužan za dizajn signalizacije amsterdamske zračne luke Schiphol, Paul Mijksenaar, izjavio je: „Sretan sam ako naši korisnici nađu svoj put, a da toga nisu svjesni.” Ako sustav funkcionira, znači da je neprimjetan.

Što je stupanj stresa viši (a svatko tko se našao u vremenskoj stisci usred transfera u nepoznatoj zračnoj luci zna o čemu je riječ), to je važnost signalizacije veća. Izgubljeni, gladni i izmoreni putnici svog jedinog saveznika nalaze u sigurnosti koju pruža dobro osmišljena signalizacija. No dobru signalizaciju ne čini samo dobro dizajniran piktogram, nego čitava nevidljiva navigacijska mreža koja se rasprostire javnim prostorom. Wayfinding ili osmišljavanje smislenog sustava uputa zahtijeva suradnju brojnih stručnjaka – arhitekata, psihologa, ergonoma, komunikologa, no prije svega dizajnera koji je spreman ući u cipele izgubljenog putnika.

Onaj vidljivi dio dizajna signalizacije, utjelovljen u piktogramima i displejima, posljednji je bastion modernizma: univerzalan, bezvremeni, racionalan, asketski čist i rigorozno uređen sustav koji ne trpi odstupanja i greške. I danas se stoga nikad premašenim vrhuncem dizajna piktograma smatra sustav signalizacije koji je za minhenske ljetne Olimpijske igre (1972) dizajnirao Otl Aicher – osnivač Ulmske škole i konzultant tvrtke Braun (također vrhunskog predstavnika modernističke škole dizajna). Manje je poznato da je godinu dana prije toga Aicher dizajnirao signalizaciju za frankfurtsku zračnu luku (1971), koja i danas snažno utječe na oblikovanje kompleksnih orijentacijskih sustava javnih prostora. Druga je važna linija utjecaja na današnji izgled orijentacijskih sustava proizašla iz inicijative Američkog instituta grafičkih umjetnosti (AIGA) u suradnji s Ministarstvom prometa (Department of Transportation). Naime, između 1974. i 1979. izvedeno je pedeset piktograma namijenjenih prometnoj signalizaciji koji su besplatno ustupljeni javnosti radi brže i kvalitetnije međunarodne standardizacije komunikacijskih sustava.  (http://www.aiga.org/symbol-signs, stranica posjećena 16. svibnja 2017.)

Hrvatska se, nažalost, ne može pohvaliti dugom tradicijom kvalitetno dizajniranih sustava prometne signalizacije. Domaći grafički dizajneri uglavnom nisu sudjelovali u projektima signalizacije prometne infrastrukture, a ako i jesu – a poznato je, recimo, da je Mihajlo Arsovski sedamdesetih godina radio na dizajnu signalizacije zagrebačke Zračne luke Pleso – nacrti i fotografije projekata izgubljeni su. U posljednjih nekoliko godina hrvatski dizajneri dobili su priliku okušati se u dizajnu signalizacijskih sustava za kulturne institucije, sportske objekte te posebice, zahvaljujući velikim recentnim ulaganjima, za turističku industriju. U usporedbi sa signalizacijskim sustavima transportnih objekata velikog kapaciteta, ti projekti dopuštaju veći stupanj slobode, što su u nekoliko slučajeva domaći dizajneri znali dobro iskoristiti.

No dizajn kompleksnog sustava signalizacije za novu zagrebačku Zračnu luku Franjo Tuđman unikatni je primjer takve vrste projekta pred kojim se našao dizajner ili dizajnerica u Hrvatskoj. Iznimno kompleksan projekt sadrži pozamašan udio već spomenuta „nevidljivog” dizajna (wayfinding, planiranje kretanja) kojim se putnici koriste, „a da toga nisu svjesni”. Onaj opipljivi, svima vidljiv dio projekta utjelovljen je u dizajnu samostojećih i visećih displeja te sustava piktograma i tekstnih oznaka. No u pozadini izvedenog rješenja dugotrajno su se i složeno analizirala sva potencijalna kretanja putnika, determinacije mjesta odluke (točaka na kojima putnici moraju odlučiti kojim će putom nastaviti kretanje) te, konačno, i izbor pozicija znakova. Zadatak je bio dodatno otežan time što je, zbog limitiranog budžeta, projektni dvojac zadužen za orijentacijski i informacijski dizajn (Nada Dogan, Isabel Jägle) bio prisiljen preuzeti i niz dodatnih stručnih uloga (psihologa, ergonoma i komunikologa) u planiranju kretanja novom zagrebačkom zračnom lukom.

Nastavljajući se na dobru praksu modernističke tradicije, tim dizajnera (Dogan, Jägle, Schöneck), predvođen Nadom Dogan izvodi novi piktogramski sustav Agram na temelju minuciozne analize dvaju već spomenutih sustava AIGA i ERCO (nastao na temelju Aicherovih piktograma). Rezultat te analitičke faze projekta zanimljiva je knjižica u kojoj je usporednim prikazom svih triju sustava predočena čitava informacijska matrica. Sustav piktograma Agram tako se sadržajno temelji na prepoznatljivim, već gotovo standardiziranim prikazima, no autori istodobno razvijaju vlastiti formalni koncept oblikovanja, ustrajući pritom na dosljednosti i redukciji kao glavnim dizajnerskim principima. Opseg tog pothvata – sustav piktograma trenutno obuhvaća 200 znakova koji uz već etablirane reprezentiraju i mnoge nove pojmove – čini Agram zaista jedinstvenim primjerom u domaćoj praksi. Nada Dogan i koautorica projekta Isabel Jägle sklone su čistom i preciznom grafičkom izrazu koji se, naizgled s lakoćom, prilagodio zahtjevima izrade iznimno zahtjevna sustava signalizacije. Ta prividna jednostavnost rješavanja kompleksnih problema zasigurno je dostignuta zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu samih autorica. Njemačka dizajnerica Isabel Jägle okušala se u izradi različitih orijentacijskih sustava (Akademie für Darstellende Kunst Baden-Württemberg, Filmakademie Baden-Württemberg, Bechtle AG). S druge strane, Nada Dogan na projektima informacijskog i orijentacijskog sustava zagrebačke zračne luke radi već desetak godina. Naime, izradi komunikacijskog sustava novog terminala prethodio je rad na orijentacijskom sustavu već postojećeg terminala Zračne luke Zagreb. Upravo je taj projekt najozbiljnije recentno sustavno ulaganje u dizajn „starog” terminala, često prve i posljednje točke kontakta međunarodnih putnika s Hrvatskom. Dobar primjer širine zadatka s kojim su se suočile dizajnerice na projektu zagrebačke zračne luke – od plana orijentacijskog sustava preko dizajna piktograma do samih nosača informacije – jest i projekt LED displeja, potpuno nova proizvoda koji je nastao za potrebe „starog” terminala. Riječ je o displeju koji estetski (iznimno tanka konstrukcija, nevidljivi spojevi u nizanju više jedinica, modularni sustav veličina) i funkcionalno (ušteda električne energije i troškova održavanja, brojne konstrukcijske inovacije) znatno unapređuje postojeći proizvod. Treba napomenuti da je displej rezultat interdisciplinarne suradnje Nade Dogan s inženjerom strojarstva, koji je tehnički razvio proizvod i pripremio ga za serijsku proizvodnju, te inženjerima elektrotehnike i prometa Zračne luke Zagreb. Nažalost, taj displej nije korišten u novom međunarodnom terminalu.

Projektni tim za potrebe Zračne luke Franjo Tuđman dizajnirao je više od 160 različitih displeja, sustav piktograma Agram te specifičnu tipografiju signalizacije (Nikola Đurek). Pozornim kodiranjem veličina, rastera i boja, set piktograma i oznaka razrađen je u logičan, jasno čitljiv komunikacijski sustav. Unutar strogih ograničenja koje takav projekt nameće autori su našli prostora za finu oblikovnu intervenciju koja sustav čini ujednačenim i vizualno jedinstvenim. U složenom organizmu poput toga uloga dizajna krucijalna je: ne samo kao posrednika između sustava i korisnika nego i kao čimbenika vizualnog ujedinjenja kompleksnog i razvedenog prostora. Stoga u nedostatku razvijena sustava identiteta upravo ovaj projekt na sebe preuzima i tu tešku zadaću. Važan je napor svih sudionika projektnog tima uložen u izradu lokaliziranih oznaka i pisma i zaista je šteta da im nije dana prilika da projekt zaokruže izradom čitava vizualnog identiteta nove zračne luke.

Koraljka Vlajo

Biografije:

Prof. Isabel Jägle

dipl. dizajnerica

Njemačka dizajnerica Isabel Jägle (1966) u okviru dvojnog obrazovanja završava zanat grafike i tiska u Stuttgartu. Od 1980. na taj način svoje zanimanje uči od samih temelja. Zanatsko obrazovanje u sljedećim godinama pomaže joj kao dizajnerici, profesorici i umjetnici.

Sredinom devedesetih spajajući zanat i umjetnost započinje preddiplomski studij umjetnosti u Stuttgartu, s naglaskom na crtanju, slikanju i kiparstvu. Slijedi diplomski studij komunikacijskog dizajna, koji veoma jasno upućuje na svestranost Isabel Jägle.

Višegodišnji angažman u različitim agenturama u Njemačkoj omogućuje joj usavršavanje u struci, što joj omogućuje stvaranje velike mreže poznanstava s drugim stručnjacima. Tako je i profesionalno otvorila vlastiti ured za komunikacijski dizajn u Ludwigsburgu. Za vrijeme rada u agenturama među ostalima upoznaje i Nadu Dogan.

Od 2003. do 2009. predavala je tipografiju i oblikovanje pisma u Školi za dizajn u Heilbronnu i crtanje u Visokoj školi za dizajn u Schwäbisch Hallu. Na potonjoj školi podučava buduće dizajnere komunikacija i kulture. Od 2008. je predaje crtanje i oblikovanje informacija, u Visokoj školi za dizajn u Darmstadtu, a u svojoj profesuri ujedinjuje svoje dvije strasti, dizajn i umjetnost.

 

Nada Dogan

mag. dizajna / mag. ing. el.

Rođena Zagrepčanka, Nada Dogan (1966) diplomirala je dizajn na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (1994) te na Elektrotehničkom fakultetu smjer računarske tehnike, područje računarske grafike (1990).

Široko obrazovanje upotpunjuje završena Škola za balet i ritmiku, današnja Škola suvremenog plesa Ane Maletić (1984).

Plesom se bavila kao profesionalna plesačica i koreografkinja te kostimografkinja u Komornom ansamblu slobodnog plesa (KASP) i Gesti (1984–1993). Plesom kao predloškom za dizajnersko promišljanje bavi se od prvih izdanja Biblioteke Gesta, više od 20 godina, te kao likovna urednica i dizajnerica Časopisa za plesnu umjetnost Kretanja i Biblioteke Kretanja.

Provela je deset godina u inozemstvu, u Stuttgartu i Strasbourgu, gdje je radila kao dizajnerica, umjetnička direktorica u agencijama za reklamni i komunikacijski dizajn i zatim kao samostalna dizajnerica.

Samostalna je dizajnerica na području dizajna vizualnih komunikacija, a posebno se posljednjih deset godina specijalizirala za dizajn sustava orijentacije u prostoru.

Kao glavna projektantica, vodila je međunarodni dizajnerski tim za izradu novog informacijskog i orijentacijskog sustava putničke zgrade Zračne luke Zagreb, što je uključivalo i razvoj novog proizvoda – sustava displeja (2009– 2011), te međunarodni dizajnerski tim za izradu informacijskog i orijentacijskog sustava novog terminala Zračne luke Franjo Tuđman (2014–2017).

Višestruko je nagrađivana na području grafičkog dizajna za vizualne identitete i knjige. Njezine se knjige, koje su uvrštene u izložbu Best Designed Books All Over the World, nalaze u trajnom fundusu Muzeja knjiga u Leipzigu.

Od 2014. predaje kolegij Design management na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.

Odgovori