Pommer 1856 / Fotografične slike naših narodnih spisateljah

U Muzeju grada Zagreba u utorak 13. lipnja u 11 sati bit će održana konferencija za tisak povodom izložbe Pommer 1856 / Fotografične slike naših narodnih spisateljah, čije se otvorenje planira za prosinac 2017. godine.

Konferencija za tisak održava se s namjerom da se javnost upozna s projektom te da se građani, koji u svojem privatnom vlasništvu imaju fotografije Franje Pommera ili eventualno njegovih suvremenika pozovu da ih doniraju Muzeju grada Zagreba. 

Partneri Muzeju grada Zagreba na izložbi Pommer 1856 / Fotografične slike naših narodnih spisateljah su Muzej za umjetnost i obrt i Hrvatski državni arhiv.

Na konferenciji će sudjelovati: viša kustosica i voditeljica Zbirke zagrebačkih fotoreportera Iva Prosoli (Muzej grada Zagreba), viša kustosica i voditeljica Zbirke fotografija, fotografskog pribora i razglednica Dubravka Zaninović Stančec (Muzej grada Zagreba), kustosica i voditeljica Zbirke starije fotografije Dunja Nekić (Muzej za umjetnost i obrt) i viši arhivist i pročelnik Središnjeg fotolaboratorija Hrvoje Gržina (Hrvatski državni arhiv).

Više o izložbi:

Prvi dio izložbe bit će posvećen Franji Pommeru, prvom zagrebačkom fotografu s registriranim atelijerom i autoru prvog fotografskog projekta izvedenog u Hrvatskoj: Fotografične slike naših narodnih spisateljah iz 1856. godine. Na izložbi će biti objedinjen izbor od svih sačuvanih fotografija Franje Pommera, a koje se čuvaju u Muzeju grada Zagreba, Muzeju za umjetnost i obrt i Hrvatskom državnom arhivu.

Drugi dio izložbe posveta je Pommeru suvremenog fotografa Roberta Gojevića, koji je po uzoru na Pommera snimio 15 portreta suvremenih hrvatskih pisaca. Fotografije je snimio mokrim kolodijskim postupkom te ih umnožio kao otiske na slanom papiru (koji je u ranoj fazi djelovanja koristio i Pommer).
Izložbu će pratiti dvojezični (hrv. i eng.) katalog s tekstovima: o životu i radu Franje Pommera, o ranoj atelijerskoj fotografiji, o radovima Franje Pommera u zbirkama MGZ i MUO, o Robertu Gojeviću i suvremenoj interpretaciji povijesne teme i fotografskih postupaka, tekstovi fotografiranih suvremenih književnika i reprodukcije radova.

Ovaj program interdisciplinarnog je karaktera i temeljen na međuinstitucionalnoj suradnji . U prvom redu, njime će biti objedinjeno znanje o prvom stalnom zagrebačkom fotografu. Zatim će za vrijeme trajanja izložbe, u okviru koje će biti insceniran Pommerov zagrebački atelijer, Robert Gojević izrađivati fotografije mokrim kolodijskim postupkom i otiskivati ih na slanom papiru, čime će posjetitelji biti upoznati s povijesti, te povijesnom tehnologijom fotografije.

Više o Franji Pommeru:

Franjo Pommer rođen je u Danskoj 1818. godine, a u Zagreb dolazi najkasnije 1852. i zapošljava se kao dekorater u kazalištu. Dvije godine kasnije po prvi puta se spominje u tisku kao suvlasnik fotografskog atelijera u gornjogradskoj Vijećničkoj (danas Kuševićevoj) ulici.
Godine 1855. započinje raditi na fotografskom pothvatu, po kojem će ostati zabilježen u povijesti hrvatske fotografije, naime započinje fotografirati hrvatske spisatelje, između ostalih: Vjekoslava Babukića, Mirka Bogovića, Dimitrija Demetra, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Bogoslava Šuleka, Ljudevita Gaja, Antuna i Ivana Mažuranića. Fotografije su bile objavljene u svescima s po tri fotografa s životopisama, te pojedinačno, a stavljene su u prodaju u srpnju 1856. godine.
Pommerov fotografski rad uglavnom je bio vezan uz atelijer i većina njegovih sačuvanih fotografija su portreti poznatih i nepoznatih građana. Jedna od rijetkih sačuvanih Pommerovih fotografija snimljenih van atelijera je Odkriće spomenika Jelačića bana u Zagrebu 16. prosinca 1886., koja se čuva u Muzeju grada Zagreba.
Franjo Pommer izlagao je svoje “svietlopise” na Prvoj dalmatinsko – slavonsko – hrvatskoj izložbi, održanoj 1864. u Zagrebu gdje je osvojio srebrnu kolajnu, te na Etnografskoj izložbi u Moskvi 1867. godine,  na kojoj su njegove fotografije narodnih nošnji nagrađene medaljom.
O Franji Pommeru do sada su najviše pisali Nada Grčević, Marija Tonković , Želimir Koščević i Hrvoje Gržina.

 

Odgovori