Izložba “Katedrala i Komersteiner” u Domitrovićevoj kuli

5.4. – 5.5.2017.

Katedrala i Komersteiner : barokni oltari 1686. – 1690.

Domitrovićeva kula
Kaptol 31, Zagreb

Majstor kipar iz posljednje četvrtine 17. stoljeća, Johannes Komersteiner smatra se rodonačelnikom baroknog stila u kiparstvu sjeverne Hrvatske, a po kvaliteti oblikovanja zauzima vodeće mjesto na kiparskoj ljestvici tog vremena. Upravo on donosi u našu sredinu tordirani stup kao novi arhitektonski element oltara i dekoraciju s motivom akantusovih listova, čistih i s upletenim anđeoskim figurama, a kipovi se odlikuju stavom karakterističnoga kontraposta i individualnom tipologijom.

Majstor je podrijetlom iz Sankt Johanna kraj Kitzbühela u sjevernom Tirolu, a dokumentirana je i njegova djelatnost u Ljubljani gdje je 1673. godine zasnovao obitelj. Johannes Komersteiner se 1687. preselio u Zagreb, za koji je već bio vezan narudžbama za kipove i oltare za tadašnju isusovačku crkvu sv. Katarine. U kiparskoj radionici na Kaptolu, odnosno na Potoku (današnja Tkalčićeva) gdje je majstor živio izvedeni su oltari za katedralu (oltar Blažene Djevice Marije, 1686. -88.; oltar sv. Ladislava ugarskog kralja, 1688. -90.; oltar sv. Emerika, 1689.).

Oltar sv. Franje Borgije u crkvi sv. Katarine u Zagrebu od posebne je važnosti kao jedini Komersteineru pripisan oltar sačuvan in situ. Druga sačuvana i ugovorima potvrđena djela uključuju ponajprije dijelove nekadašnjih oltara iz zagrebačke katedrale poput preostalih dijelova katedralnih oltara Bl. Dj. Marije i sv. Ladislava kralja, danas u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt, te ovdje izložene kipove za oltar sv. Emerika, danas u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu i kipove s nekadašnjeg oltara sv. Jeronima, danas na oltaru u župnoj crkvi sv. Marka u Jakuševcu.

Monografska izložba autorice dr. sc. Nele Tarbuk posvećena djelu Johannesa Komersteinera i djelima njegovih sljedbenika, koji su nastavili s radom majstorove radionice i u prvom desetljeću 18. stoljeća održana je prošle godine u Muzeju za umjetnost i obrt, Zagreb i u Narodnoj galeriji u Ljubljani. S odabirom prilagođenom prostoru Domitrovićeve kule ovdje je prikazan najuži presjek radova koji svjedoče o majstorovu umjetničkom profilu i tek naznačen rukopis njegova anonimnog sljedbenika „Majstora širokih usta“.
Oltari iz zagrebačke katedrale
Od oltara za zagrebačku katedralu potvrđenih ugovorima, sačuvana su u fragmentima oba apsidalna oltara, Bl. Dj. Marije i sv. Ladislava kralja, te također samo fragmentarno oltar sv. Emerika. U ugovoru je bilo naređeno da oltari u apsidama obaju bočnih brodova moraju biti na sliku i priliku glavnog oltara iz 1632. godine, koji je bio krilni oltar, a u svojoj zasnovanosti i taj je oltar morao opetovati sklop svog prethodnika, gotičkoga krilnog oltara koji je izgorio u požaru 1624. godine.
Oba oltara bila su odstranjena iz zagrebačke katedrale 1882. godine, kada se pristupilo velikoj obnovi pod vodstvom arhitekta Hermana Bolléa s ciljem da se katedrala vrati u gotički slog u kojem je najvećim dijelom bila izgrađena. Oltar sv. Ladislava kralja bio je određen za crkvu u Lonji, u kojoj se morao prilagoditi dimenziji svetišta te je pritom ostao bez atike i još nekih dijelova. Oltar Bl. Dj. Marije trebao je biti određen za crkvu u Kraljevu Vrhu, no ondje nikada nije stigao, te je još u Zagrebu bio raspiljen, a neki dijelovi su se spojili s oltarom sv. Ladislava i bili poslani u lonjsku crkvu. Od oltara sv. Ladislava preostalo je više dijelova nego od oltara Bl. Dj. Marije, a nalaze se od 1921. godine u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt gdje su spojeni u jednu cjelinu.

Jedan dio starih drvenih oltara već je bio u 18. stoljeću izmješten iz katedrale jer su postavljani novi mramorni oltari. Obično ih se smještalo u pokrajinske crkve i kapele koje su bile pod kaptolskim patronatom. Takav je bio slučaj i s navedenim katedralnim oltarom sv. Emerika, zamijenjenim u 18. stoljeću mramornim, dok se Komersteinerov oltar preselio u kapelu u Vurotu, gdje je imao funkciju glavnog oltara, ali pod novim titularom sv. Fabijana i sv. Sebastijana.

Komersteineru se mogu pripisati još neki oltari koji vjerojatno potječu iz zagrebačke prvostolnice, a nastali su u godinama majstorova djelovanja u Zagrebu, dakle tijekom osamdesetih godina 17. stoljeća. Sačuvali su se oltar sv. Marije Magdalene i oltar sv. Roka koji su još sredinom 18. stoljeća premješteni u kapelu sv. Petra u Gotalovcu. Oltar sv. Jeronima iz 1691. godine, također je zamijenjen u 18. stoljeću mramornim oltarom istog patrocinija. Komersteinerov oltar sv. Jeronima danas je glavni oltar u crkvi u Jakuševcu posvećenoj sv. Marku evanđelistu.

Katedrala i Komersteiner
Barokni oltari 1686. -1690.
4. 5. – 5. 5. 2017.

Domitrovićeva kula
Kaptol 31
Zagreb

Organizatori

Zagrebačka nadbiskupija,
Ured za kulturna dobra
mons. Nedjeljko Pintarić

Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

Ravnatelj
Miroslav Gašparović

Autorica tekstova na izložbi
Nela Tarbuk

Autori postava, vizualnog identiteta izložbe i fotografija
Sanja Bachrach Krištofić & Mario Krištofić

Kustosica izložbe
Jasmina Fučkan

Fotografije
Mario Krištofić
Srećko Budek , Vedran Benović

Postav izložbe
Voditeljica tehničke službe MUO
Katarina Bence
Tehnički tim MUO
Zoran Ćulibrk, Ivo Lovrić, Velimir Matijašić, Marijan Muhić, Ljerko Rihter, Davorin Valdec, Luka Kovačević
Ured za kulturna dobra

Restauratori MUO
Ksenija Pintar, Jasminka Podgorski, Robert Brdarić

Vlasništvo eksponata
Nadbiskupski dvor u Zagrebu
Nadbiskupski duhovni stol
Akademska crkva sv. Katarine, Zagreb
Župa sv. Barbare djevice i mučenice, Zagreb, Vrapče
Župa Pohoda BDM, Vukovina

Odgovori