Stalni postav

Aktualni stalni postav, otvoren publici 1995. godine prema zamisli tadašnjeg ravnatelja Vladimira Malekovića i prostornoj artikulaciji arhitekta Marijana Hržića, uključuje građu iz gotovo svih muzejskih zbirki, odabranu po kriterijima kvalitete i stilske reprezentativnosti. Gotovo 3000 eksponata na oko 2000 m² izložbenog prostora, iz zbirki namještaja, keramike, stakla, metala, tekstila, slikarstva, kiparstva, satova, fotografije, grafičkog i produkt dizajna, bjelokosti, knjigoveštva te oslikane i pozlaćene kože, pružaju uvid u razvoj umjetničke i obrtničke produkcije od kasnog srednjeg vijeka do danas, povijesne mijene stilova u kojima se zrcale posebnosti hrvatskog kulturnog prostora te šira duhovna i intelektualna kretanja vremena.


Street View Muzeja za umjetnost i obrt (Google Cultural Institute)

U 14 dvorana, kroz dva kata Muzeja, muzejski predmeti predstavljeni su u okviru cjelina koncipiranih tako da u kronološkom slijedu ilustriraju stilska razdoblja u rasponu od gotike
do art décoa. Unutar stilsko-morfoloških prostornih cjelina muzejski predmeti u svojoj raznorodnosti stvaraju sliku pojedinih razdoblja i dokumentiraju visoku razinu kulture življenja na ovom prostoru. Važno je istaknuti da su vremenske granice pojedinih stilskih cjelina determinirane specifičnošću kulturno-povijesnog razvitka hrvatskih zemalja i ne podudaraju se uvijek s uvriježenom periodizacijom u lijepim umjetnostima.
Isto tako razvidno je da stilske značajke predmeta iz kontinentalnih regija Hrvatske očituju oslanjanje na zemlje njemačkoga govornog područja, dok jadranski, obalni dio
Hrvatske upućuje na bliskost talijanskom kulturnom krugu. Povijesni pregled umjetničkih stilova u stalnom postavu dopunjen je samostalnim tematskim cjelinama. Cjelina posvećena sakralnoj umjetnosti uključuje sakralno slikarstvo i skulpturu, misno ruho i liturgijske predmete od metala. Kao specifičan vid sakralne umjetnosti izdvojene su devocionalije – predmeti namijenjeni aspektu kuéne pobožnosti (posvetne slike, mali kućni oltari, križevi, krunice i medaljoni). Unutar dionice sakralne umjetnosti zasebnu cjelinu čini judaica, u kojoj su predstavljeni predmeti namijenjeni židovskim liturgijskim obredima u sinagogi, ali i u kući, prilikom različitih vjerskih obreda i svetkovina.


Digitalna izložba stalnog postava muzeja (Google Cultural Institute)

Na galerijama prvog i drugog kata izloženo je slikarstvo iz muzejskog fundusa: na prvom katu predstavljen je izbor baroknog slikarstva koji uključuje ostvarenja najznačajnijih slikarskih škola tog vremena – talijanske, francuske i nizozemske, a na galeriji drugog kata odabir iz fundusa hrvatskog slikarstva 20. stoljeća. Starija hrvatska fotografija (do 1950.) te grafički i produkt dizajn (od 1950-ih do 1990-ih) koji su predstavljeni kao zasebne cjeline, uvod su u dionicu zbirki u stalnom postavu, gdje se može pratiti stilski razvoj te raznolikost na najreprezentativnijim primjercima iz zbirki satova, bjelokosti, metala, tekstila, stakla, keramike i mode, a pored stilskih osobina moguće je pratiti i raznolikost tipologija, materijala i tehnika. Zbog osjetljivosti građe aktualni postav ne uključuje predmete na papiru iz zbirki grafike i arhitekture. Tijekom posljednjeg desetljeća nove akvizicije i stručno-znanstvene spoznaje u obradi muzejskog fundusa inicirale su manje izmjene i dopune izvornog postava koje slijede osnovnu koncepcijsku nit postava iz 1995. godine.

Odgovori