Otvorena izložba ORIJENTAlizaCIJA

13.12.2016. – 29.01.2017.

Slikar Matko Vekić  izložio je 51 rad iz novog ciklusa, a na otvorenju u MUO ciklus su predstavili Miroslav Gašparović i Vesna Kusin.

Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, autor i kustos izložbe ORIJENTAlizaCIJA Matka Vekića, naglasio je da i najnoviji slikarev ciklus otkriva neskrivenu kritičku poziciju, ali da ona ne podrazumijeva nametanje stavova, nego da asocijativnošću i otvorenošću potiče na pronalaženje skrivenih značenja. Najavio je da će izložba ORIJENTAlizaCIJA biti postavljena i u Gradskom muzeju Varaždin te u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača, u Mostaru.

Vesna Kusin, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića, istakla je da raznolikost motiva koja krasi opus Matka Vekića i ovom prigodom jest u suglasju  s njegovim promišljanjem o učinku globalno prisutnih ikona na naše viđenje svakodnevice. Vesna Kusin je izložbu proglasila otvorenom, a neposredno prije početka razgleda izložbenog postava Matko Vekić je zahvalio brojnoj publici na odazivu te pokroviteljima i suradnicima na realizaciji izložbe u MUO.

Izložba MATKO VEKIĆ: ORIJENTAlizaCIJA ostaje otvorena u Muzeju za umjetnost i obrt do siječnja 2017.


Orijenta(liza)cija je novi ciklus slika Matka Vekića, a čine ga dvije tematske cjeline – Džihad i Maska slike božje. Iako naizgled nemaju zajednički nazivnik, povezuje ih umjetnikov slikarski izraz budući da paralelno nastaju, prožimaju se i razvijaju.

„Njegove slike često doživljavamo kao eseje ili bilješke pisca na zadanu temu. Upravo stoga je motivski i tematski izuzetno raznolik… Igra riječju ORIJENTAlizaCIJA, u kontekstu izloženih radova, kao traženja pravca, orijentacije, smisla, otvara nam višeslojnu premetaljku koju umjetnik prepušta nama samima na odgonetavanje i odgovor, naravno vođeni njegovim mislima i slikanim esejima“, piše u katalogu Miroslav Gašparović, autor i kustos izložbe, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt.


Matko Vekić je rođen 1970. godine u Zagrebu, diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1995. godine, a od tada je priredio više od 40 samostalnih izložbi, bio je sudionik likovnih kolonija u Hrvatskoj i inozemstvu, izlagao je na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i na međunarodnim likovnim manifestacijama. Više puta je nagrađivan, a djela mu se nalaze u fundusima Moderne galerije u Zagrebu, Muzeja za umjetnost i obrt, Galerije umjetnina u Splitu, u Zbirci suvremene hrvatske umjetnosti Filip Trade, Zbirci Erste Bank te u brojnim drugim javnim i privatnim zbirkama u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Matko Vekić zakoračio je na hrvatsku umjetničku scenu polovinom posljednjeg desetljeća dvadesetog stoljeća, diplomiravši slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Ubrzo je formirao profiliran i prepoznatljiv likovni izričaj te, prepoznat od većeg dijela kritike, zauzeo mjesto među najistaknutijim umjetnicima mlađe generacije.
Njegovo djelo svjedoči o tomu da se i slikarstvom, kao tradicionalnim medijem koji je tijekom dvadesetog stoljeća izgubio povlašteno mjesto u društvu, može suvereno raspravljati o nekim od ključnih problema današnjice, ne zapostavljajući pritom oblikovnu razinu vlastita djela. Vekićeva umjetnička strategija obuhvaća širok spektar tradicionalnih slikarskih postupaka prožet vještim oblikovnim dosjetkama, kao i smislen dijalog s pojedinim obrascima drugih medija. Njegov slikarski izraz od samih početaka odlikuje se ponajprije interesom za strukturu odabranog predloška, sklonošću velikim formatima i najčešće prigušenom paletom, rukopisom gotovo enformelističkih karakteristika te korištenjem valjka, slikarske lopatice i otiskivanjem raznih šablona.

Kao bitna odrednica kojom se željela odrediti ukupnost Vekićeva stvaralaštva navodila se težnja za isticanjem, povezivanjem i interpretacijom suprotnosti. Konstanta u njegovu opusu djelo je predmetnog i ne predmetnog, a motivski poticaji, koje autor pronalazi i u prirodi i u urbanom okružju, prožimaju se na često začudne načine. Tako su protagonisti njegovih radova automobili, štakor i zlatna ribica, kukci, prometne petlje i mostovi, releji i dalekovodi, teroristkinje i body-builderi, nogometaši i manekenke…
Iako zauzima neskrivenu kritičku poziciju, s osjetnom ironijom, Matko Vekić nije agresivan u nametanju vlastitih stavova, već potiče, otvorenošću i asocijativnom nabijenošću svoga djela, na pronalaženje skrivenih značenja. To, naposljetku, promatraču ostavlja mogućnost za mnogostruka i različita tumačenja umjetnikova djela.

plazma_1920_1080_1

Autor i kustos izložbe: Miroslav Gašparović

Odgovori