Najava izložbe : Orašar – najljepša božićna bajka

Izložba Orašar – najljepša božićna bajka donosi slojevito koncipiranu priču o slavnoj povijesti planetarno popularnog baleta, počevši od njegove praizvedbe sve do današnjih dana. Autorski trolist ovog velikog izložbenog projekta čine Vesna Ledić (autorica ideje i voditeljica projekta), dr. sc. Arijana Koprčina (autorica i kustosica izložbe) i Saša Šekoranja (autor postava izložbe), u suradnji s brojnim muzejskim djelatnicima i vanjskim stručnim suradnicima.

Zahvaljujući partnerstvu gradova prijatelja Zagreba i Sankt Peterburga, ostvarena je odlična suradnja zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt s Državnim muzejom za kazalište i glazbu iz Sankt Peterburga, koji je ovom jedinstvenom prigodom iz svoje bogate riznice prvi put jednoj inozemnoj instituciji posudio nadasve dragocjene artefakte sa sanktpeterburške praizvedbe baleta Orašar (originalni scenografski kartoni, skice za kostime, fotografije i nekoliko također izvornih kostima).

 

Posudba Državnog baleta iz Berlina, točnije iz obimnog fundusa njihove produkcije Orašara – postavljenog 2013. u koreografiji Vasilija Medvedeva i Jurija Burlake – osobito je zanimljiva jer je njihovo raskošno uprizorenje Orašara bilo vrlo dosljedno koncipirano kao vjerna rekonstrukcija izvornih scenografskih rješenja i originalne koreografije iz 1892. godine, čime je u ovom našem vremenu uspješno dočaran izvorni duh prvog sanktpetrburškog uprizorenja tog najpopularnijeg baleta Petra Iljiča Čajkovskog.

Jednako je značajna i posudba koju je MUO dobio iz Zaklade milanskog Teatro alla Scala. Posebnost tih milanskih kostima iz 1967. godine leži u činjenici da su specijalno kreirani za Scalinu ambicioznu produkciju Orašara, koji je tom prigodom prvi put zaživio u koreografiji znamenitog ruskog baletana Rudolfa Njurejeva.

... prikaži više ...

Tumačeći ulogu Princa, Njurejev je u toj nezaboravnoj predstavi demonstrirao i svoje plesačko majstorstvo, dok mu je – u ulozi Klare – itekako dostojna partnerica bila svjetski glasovita talijanska balerina Carla Fracci. Prekrasni milanski kostimi nose pak autorski potpis svestranog grčkog umjetnika Nicholasa Georgiadisa. U sezoni 1976./77. Njurejev je u milanskom Orašaru tumačio i ulogu pomalo ekscentričnog Drosselmeyera, nastupajući u kostimu koji zasigurno predstavlja jednu od najvećih atrakcija aktualne zagrebačke izložbe. Kako je Njurejev gotovo uvijek otkupljivao one kostime što su specijalno za njega i bili kreirani, to se u milanskoj riznici scenskog ruha čuvaju samo dva njegova kostima, koje upravo stoga brojni poklonici baletne umjetnosti doživljavaju kao svojevrsne relikvije.

prikaži manje

Ova kompleksna izložba Muzeja za umjetnost i obrt donosi i izbor iz kolekcije kostima Belinde Wright, primabalerine Londonskog festivalskog baleta, kasnije preimenovanog u Engleski nacionalni balet. Nakon smrti Belinde Wright, zbirku je 2007. naslijedio njezin dugogodišnji plesni i životni partner – Hrvat Jelko Jureša.

... prikaži više ...

Wright i Jureša upoznali su se 1959. u Manchesteru, tijekom proba za nastup pred kraljicom Elizabetom II. Godine 1962. Belinda Wright napustila je Londonski festivalski balet, da bi svoju plesačku karijeru nastavila nastupajući – najčešće zajedno sa suprugom – diljem svijeta. Gospođa Wright je također otkupljivala svoje scenske kostime, te je – poput Njurejeva – i ona stvorila impresivnu kolekciju, koja se pod nazivom „The Wright Time“ sada čuva kao zasebni dio Jurešine bogate zbirke umjetničkih antikviteta.

prikaži manje

Izložba Muzeja za umjetnost i obrt donosi i povijesni prikaz izvedaba baleta Orašar, koje su odreda ostvarene na sceni zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta, na kojoj je 1923. godine Orašar prvi put izveden pod svojim izvornim ruskim nazivom Ščelkunščik (Щелкунчик).

... prikaži više ...

Tom prigodom, zaslugom Margarete Froman, izvedeno je tek nekoliko prizora iz Čajkovskijeva znamenitog baleta, koji je u cjelovitu obliku u Zagrebu praizveden prije osam i pol desetljeća – 2. prosinca 1931. godine. Koreografiju i režiju te integralne hrvatske praizvedbe Oršara potpisala je vrsna ruska balerina i pedagoginja Margareta Froman, autor scenografije i kostima bio je njen brat Pavel Froman, a orkestrom je ravnao Krešimir Baranović. Na toj povijesnoj izvedbi Orašara ulogu Vile šećera otplesala je upravo Margareta Froman, koja je na scenu zagrebačkog HNK-a Orašara ponovno postavila 1940., kada je scenografiju potpisao slikar Marijan Trepše. Nakon tridesetogodišnjeg izbivanja, Orašar se tek 1970. vratio na zagrebačku scenu, i to u koreografiji i režiji Waczlawa Orlykowskog. Obzirom da je Orlykowskijev majstorski oblikovan Orašar u Zagrebu obnavljan u četiri navrata (1974., 1984., 1997. i 2004.), upravo na toj dugovjekoj predstavi odgojene su generacije hrvatskih plesača i poklonika klasičnog baleta. U navedenim produkcijama svoj su značajan prinos dali i scenograf Zlatko Bourek (1984., 1997. i 2004.), kostimograf Leo Bei (1970. i 1974.), te kostimografkinje Ika Škomrlj i Diana Kosec-Bourek (1984., 1997. i 2004.) koje su reinterpretirale kostimografska rješenja Lea Beija. Od 9. prosinca 2011. Orašar se na sceni zagrebačkoga HNK-a već petu sezonu zaredom izvodi u koreografiji i režiji Dereka Deana, te u kostimima i scenografiji Roberte Guidi de Bagno.

Na kraju recimo i to kako bi se ova raritetna muzejska priča o jednom od najomiljenijih klasičnih baleta mirno mogla podnasloviti Orašar – najljepša glazbena bajka; pa nije li ovdje zapravo posrijedi jedna oku neodoljiva plesna bajka, koja je – zahvaljujući geniju Čajkovskog – ujedno i raskošna bajka za glazbeno izoštreno uho, čak i za ono najistančanije?! Stoga, po izboru Zlatka Madžara, zagrebačku izložbu o baletu Orašar kontinuirano prati decentna reprodukcija integralne tonske snimke Čajkovskijeva Orašara op. 71 (izvedba: Orkestar Marijinskog kazališta pod ravnanjem Valerija Gergijeva), dok u izdvojenoj, individualnoj slušaonici posjetitelji mogu, po vlastitome izboru, neometano uživati u još dvjema velikim izvedbama ulomaka iz skladateljeva orkestralnog izvornika te u jednoj sjajnoj preradbi za dva klavira (izvedbe: Lenjingradska filharmonija pod ravnanjem Jevgenija Mravinskog, Berlinska filharmonija pod ravnanjem Mstislava Rostropoviča, pijanisti Marta Argerich i Nicholas Economou).

prikaži manje

Ovogodišnje dvostruko (scensko i izložbeno!) izdanje zagrebačkog Orašara među inim će biti zapamćeno i po odličnoj suradnji dviju – i u lokacijskome smislu – susjednih ustanova u kulturi – Hrvatskog narodnog kazališta i Muzeja za umjetnost i obrt, koji vrhunskom scenskom ali i jedinstvenom muzeološkom prezentacijom tog remek-djela klasičnog baleta grad Zagreb velikim slovima upisuju na kulturnu kartu svijeta.

 

Izložbu Orašar će se moći razgledati u Muzeju za umjetnost i obrt od 27. studenog 2016. do 26. veljače 2017.

U pripremi izložbe i kataloga sudjelovali su : Mirna Sporiš i Mladen Mordej Vučković, konzultanti za temu baleta te odabir i obradu građe i kataloške jedinice, konzultant za glazbu Zlatko Madžar, stručni suradnici na postavu Žorž Draušnik i Dženisa Pecotić, koordinator izložbe Adriana Prlić, autor likovnog oblikovanja izložbenog postava Saša Šekoranja,  a suradnik u oblikovanju scenografskih  elemenata postava je Miljenko Sekulić. Autori su tekstova u katalogu izložbe (abecednim redom): Arijana Koprčina, Zlatko Madžar, Mladen Mordej Vučković, Mirna Sporiš, Galina Pogodina i Martina Petranović. Autori oblikovanja vizualnog identiteta projekta i oblikovanja kataloga izložbe jesu Sanja Bachrach Krištofić i Mario Krištofić, a izloške je fotografirao Srećko Budek.
Glavni pokrovitelj izlozbe:

logo_0

Medijski  pokrovitelji:

Gloria

Jutarnji list

 

 

Odgovori