Naziv za art déco – jedno od stilskih usmjerenja između dva rata – izveden je iz naziva velike svjetske izložbe Exposition Internationale des Arts Décoratifs et Industriels Modernes održane u Parizu 1925. Na pariškoj izložbi predstavili su se brojni hrvatski umjetnici: u paviljonu Kraljevine SHS, koji je projektirao zagrebački arhitekt Stjepan Hribar, postav umjetnina osmislio je Tomislav Krizman. U dekoriranju eksterijera i interijera paviljona sudjelovali su istaknuti hrvatski likovni umjetnici, među kojima i Joza Kljaković, Zlatko Šulentić, Marijan Trepše i Vladimir Becić. Velik broj eksponata s pariške izložbe, kao i arhitektonski nacrti nacionalnoga paviljona i postava kazališne sekcije, dopremljeni su nakon njezina zatvaranja u Muzej za umjetnost i obrt, u čijim se zbirkama čuvaju i danas.

Scenografije i nacrti kostima Ljube Babića, nagrađeni u Parizu Grand prixom, bili su izloženi u Grand Palaisu kao dio antologijskog izložbenoga postava kazališne sekcije, kojega je autor bio arhitekt Drago Ibler.

Dosege hrvatskog dizajna predstavljenog na pariškoj izložbi ilustrira i keramički servis oslikan prema nacrtima Tomislava Krizmana. Umjetnici članovi Djela – društva za promicanje umjetničkog obrta predstavljeni su u ovoj dvorani radovima u keramici (Hinko Juhn, Jelena Babić), staklu (vitraji Marijana Trepšea) i papiru (skice za tkanine i ornamente Neli Geiger, Jelene Babić i Vjere Bojničić).
Izloženi naslonjači pokazuju neke od osnovnih značajki namještaja art décoa koji se odlikuje kubičnim i elegantnim stiliziranim formama, a izveden je zavidnom obrtničkom perfekcijom od skupocjenih i egzotičnih materijala. Kombiniraju se elementi iz raznorodnih izvora: klasicizma, afričke i egipatske umjetnosti, kubizma i futurizma, pa čak i funkcionalizma. U oblikovanju naslonjača ranije datacije (1925. – 1930.) korišteni su antikizirajući motivi: lavlje šape, meandri, ženska figura raširenih ruku u klasicizirajućoj odjeći. Drugi naslonjač bio je izveden u Obrtnoj školi po nacrtu Srećka Sabljaka za Internacionalnu izložbu u Parizu 1937. godine.

Izloženi primjerci grafičkog dizajna dokumentiraju djelovanje zagrebačkog Ateliera Tri, jednog od najproduktivnijih profesionalnih studija za grafički dizajn u Hrvatskoj između dva rata. Osnivač studija bio je Vladimir Mirosavljević, a suradnici Zvonimir Mirosavljević i Božidar Kocmut. Premda predstavljaju tek mali dio iz bogate produkcije Ateliera Tri, izloženi radovi (znakovi, listovni papiri, omotni papiri i plakati) nose sve značajke art décoa.