Art déco

Art déco (skraćeno od franc. art décoratif: ukrasna umjetnost) pojam je u umjetnosti koji je nastao između dva rata iz naziva međunarodne izložbe dekorativnih umjetnosti „Exposition Internationale des Arts Décoratifs et Industriels Modernes“ održane u Parizu 1925. godine.

Art déco je skup različitih težnji, kao pojava unutar moderne umjetnosti. Vremenski i stilski nastavlja se na secesiju, a prisutan je u svim područjima umjetničkoga oblikovanja. Pojavljuje se između ostalog i unutar mode, sveopće moderne umjetnosti, a u nekim područjima svijeta posebice je vidljiv u arhitekturi. U graditeljstvu se očituje i kao kulturološka pojava.

Posebna pozornost pridaje se unutarnjem uređenju prostora, plakatima te opremi knjiga. Slikarstvo i kiparstvo poprimaju ukrasnu (dekorativnu) funkciju, posebice sitna plastika. Karakteristična je i upotreba neobičnih i skupih materijala koji odaju dojam bogatstva i luksuza. Često se koriste srebro, slonovača, krom, kristal i sl.

Odlikuje se jednostavnim, čistim i ravnim formama, simetrijom, čestim ponavljanjem uzoraka i bogato dekoriranim geometrijskim ili stiliziranim figuralnim likovima. Utjecaji se mogu pronaći u umjetnosti secesije, Bauhausa, kubizma pa čak i ruskog baleta. Karakteristični su vrlo konvencionalno prikazani ženski aktovi, životinje, lišće, sunčeve zrake i sl. Većina priznatih autora art décoa najčešće su kreirali pojedinačne predmete ili su ih umnažali u vrlo malim i strogo ograničenim količinama.

Art déco je prisutan u čitavoj Europi, ponajprije u Francuskoj, dok se u SAD-u posebice očituje u arhitekturi. U Engleskoj započinje tek 1930-ih i 1940-ih, a čak i Japan svoje izvozne proizvode izrađuje u maniri art décoa.

U vrijeme Drugog svjetskog rata art déco je u većini zemalja izašao iz mode, ali se krajem 1960-ih pojavljuje nostalgija za karakteristikama spomenutog stila pa se neki autori primijenjene umjetnosti, mode i nakita inspiriraju njegovim formama.

Na spomenutoj pariškoj izložbi 1925. godine predstavili su se brojni hrvatski umjetnici. Za izgled paviljona tadašnje Kraljevine SHS bio je zaslužan Josip Hribar dok je postav umjetnina osmislio Tomislav Krizman. Nakon zatvaranja izložbe, velik broj eksponata dopremljen je u Muzej za umjetnost i obrt u čijim se zbirkama čuvaju i danas.

Naslonjači izloženi u nekadašnjem stalnom postavu, karakterističnih kubičnih i elegantno stiliziranih formi izvedenih zavidnim obrtničkim vještinama u skupocjenim materijalima, ukazuju na neke od glavnih značajki art décoa. U naslonjaču ranije datacije pronalazimo i elemente antikizirajućih motiva.

Izloženi primjerci grafičkog dizajna dokumentiraju djelovanje zagrebačkog Ateliera Tri te nose sve značajke art décoa.

Stvaranje dekorativnih umjetnosti u ozračju art décoa u Hrvatskoj 1920-ih općenito je prisutno gotovo na svim područjima oblikovanja koje možemo pronaći i na svjetskoj sceni (keramika, plakati, sitna plastika, scenografija itd.), a često ih oblikuju poznati umjetnici (T. Krizman, Lj. Babić, R. Tommaseo, B. Kocmut).

U arhitekturi Hrvatske art déco je prepoznatljiv kao vrlo uočljiva pojava na više javnih objekata (D. Sunko, Hotel »Dubrovnik«, 1929.; A. Keller, pročelje Name, 1928.; oba u Zagrebu).

Upoznajte art déco i šetnjom kroz naš nekadašnji stalni postav!

Izvori:

Galić, Anđelka; Gašparović, Miroslav (ur.). 2010. Muzej za umjetnost i obrt: Vodič. Muzej za umjetnost i obrt. Zagreb.

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, 2022. Leksikografski zavod Miroslav Krleža.