Moda i modni pribor
Zbirka tekstila Muzeja za umjetnost i obrt jedna je od temeljnih i najvećih muzejskih zbirki koju sačinjava nekoliko podzbirki: sakralni tekstil, tapiserije, sagovi i ćilimi, čipke te moda i modni pribor. U studijskoj zbirci mode stalnog postava Muzeja predstavljeni su odabrani primjerci odjeće i modnog pribora koji ilustriraju razvoj i promjene u stilu odijevanja od 17. do kraja 20. stoljeća.
Najraniji primjerci u zbirci mode su muške cipele s kraja 17. i ženski haljetak od svilenog damasta, te suknja od broširanog damasta s početka 18. stoljeća. Skupocjena tkanina suknje ima motive specifične za tzv. “bizarni” stil koji se pojavljuje u tekstilnoj dekoraciji toga vremena, a proizvod je zasigurno jedne od čuvenih lionskih tkaonica svile.
Tek od vremena klasicizma, odnosno kraja 18. stoljeća, unutar zbirke odjeće moguće je cjelovitije pratiti razvoj i promjene u oblikovanju. Iz vremena oko 1780. je svečano muško odijelo od bijele i smeđe svile bogato ukrašeno profinjeno izvedenim raznobojnim vezivom.
Lagana bijela haljina, visoko podignuta struka u stilu vremena empirea upotpunjena sivim svilenim bolerom, ilustrira razdoblje oko 1800., a svečani zimski kaput od tamne smeđoljubičaste svilene tkanine, podstavljen tankim slojem vate, blizak je uobičajenim oblicima ranog bidermajera, dok zimska haljina od debele pamučne tkanine s otisnutim cvjetnim uzorkom već ima sve oznake tog stila.
Modu razdoblja zrelog bidermajera predstavlja haljina od tamnozelene svile sa sitnim crno broširanim uzorkom i karakteristično širokom suknjom oblikovanom podsuknjama ili ukrućenom drvenom konstrukcijom. Širinu suknje još je više naglašavao korzet koji je stezao gornji dio tijela do struka.
Na modnoj sceni osamdesetih godina 19. stoljeća široku suknju - krinolinu zamijenio je tzv. cul de Paris, istaknuti stražnji dio suknje koji je dobiven posebno izrađenim jastučićima ili malim metalnim konstrukcijama. Tako oblikovan modni detalj još će više naglašavati visoko uz vrat zatvoreni haljetak čvrsto utegnut korzetom. Ovaj modni trend vrlo dobro ilustriraju dvije haljine - jedna od smeđeg svilenog tafta u kombinaciji s nešto svjetlijom čipkom izvedena u Beču i druga od zlatnožutog damasta koja je izrađena u Hrvatskoj.
Razdoblje secesije u oblikovanju odjeće nastavlja trendove iz posljednjeg desetljeća 19. stoljeća. Mnoštvo karakterističnih ukrasa od čipke, volana, veziva i raznih traka obavijalo je tijelo utegnuto korzetom. U tom stilu su dvije izložene svečane haljine od ljubičaste svile i svile u boji bjelokosti, te dnevna haljina od zelenog sukna i čipke. Raskošno dekorirana vjenčanica pojednostavljenih osnovnih oblika s tunikom, odlika je kasne secesije.
Vrijeme nakon secesije predstavljeno je dvjema haljinama iz razdoblja oko 1920. godine: svečanom haljinom od crnog svilenog tafta, i drugom od crvene svile na kojoj su dekorativni motivi otkani u baršunu. Na njima se već naslućuje trend pomicanja struka na bokove, što će biti osnovnom značajkom tzv. charleston stila koji se javlja 1924./5. i traje do pred kraj istog desetljeća. Charleston ujedno označava vrhunac slobode u oblikovanju ženske odjeće. U postavu su izložene atraktivne večernje haljine vrlo jednostavnog ravnog kroja, dekoltirane sprijeda i straga. Dojam glamura postignut je ukrasom od blistavih perlica i titranki našivenih na tanku i delikatnu tkaninu haljine.
Za 1930-te godine karakteristična je ženstvena i elegantna figura u odjeći s naglaskom na rafinirano krojenoj, blago zvonolikoj dužoj suknji. Svečanu varijantu odjeće predstavljaju coctail-haljine, večernje haljine s malom pelerinom ili bolerom poput izložene crne haljine.
U prvoj polovini 1940-ih godina modom dominiraju široka i jastučićima podstavljena ramena i zvonolike suknje do koljena. Odjeća je jednostavna, bez suvišnih detalja, a vrlo su moderni kaputi i haljine bez ovratnika. Taj trend ilustriraju kaput od tamnoplavog sukna i haljina od istobojne svile. Kraj 40-ih godina u znaku je tzv. new looka, modnog trenda koji je u Parizu promovirao Christian Dior. Ovaj stil naglašene ženstvenosti vratio je široku i dosta dugu suknju, formiranu podsuknjom te struk utegnut steznikom, često naglašen širokim pojasom. Večernja haljina od svilenog ripsa u dvije nijanse žute boje nosi sve karakteristike tog stila.
Moda posljednjih desetljeća 20. stoljeća predstavljena je pojedinačnim primjercima odjeće, koji tek malim dijelom otkrivaju raznolikost modnih kretanja tijekom druge polovine stoljeća. Većina izloženih odjevnih predmeta prezentiranih u stalnom postavu ušla je u fundus Muzeja zahvaljujući brojnim donacijama.
Pregled zbirke mode u stalnom postavu zaključuje kreacija hrvatskih dizajnerica, modnog studija “I-gle”.
Cipele, torbice, šeširi, suncobrani, lepeze svojom raznolikošću oblika, materijala i boja upotpunjuju sliku pojedine modne epohe.
